[0099] Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo (1813. – 1918.)

Signatura: HR–DAZD–99

Klasifikacija: A.1.2.2

Naziv fonda: Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo za Dalmaciju

Vrijeme nastanka gradiva: 1813.–1918.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 6 knj., 91 svež.; 9,1 d/m

Stvaratelj: Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo (I. R. Intendenca provinciale della Dalmazia¸ K.k. Finanz–Landes Direktion in Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo za Dalmaciju sa sjedištem u Zadru austrijske vlasti ustrojile su po dolasku na vlast 1814. godine. Konačno je uređeno na temelju Odluke Opće dvorske komore od 27. veljače 1820. pod nazivom „Financijsko ravnateljstvo“, s namjenom upravljanja izravnim porezima. Neposredno je podređeno C. kr. Općoj dvorskoj komori.

U poslovima vezanim za duhan i biljege podređeno je C. kr. Glavnoj direkciji za biljege i duhan u Beču (K.k. Taback und Stempel Gefällen Direction in Wien). S oba visoka dvorska nadleštva korespondira preko Predsjedništva Pokrajinske Vlade. Pokrajinska Vlada mu nije nadređena, štoviše, njihova međusobna korespodencija odvija se preko izvještaja upućenih Vladi i preko izvadaka protokola Vlade upućenih Financijskom ravnateljstvu. Financijskom ravnateljstvu podređeni su Ured za biljege u Zadru, sve carinske dohodarnice, svi uredi državnih dobara (Domainen Ämter), uredi za sol (Salinen Ämter) te uredi maloprodaje soli, duhana i biljega.

Carskom odlukom od 16. svibnja 1838. provedena je reorganizacija financijske vlasti u nekim dijelovima Monarhije. Tom odlukom ukida se „Komorna državna uprava“ u Ljubljani i Financijsko ravnateljstvo u Zadru, te Direkcija za sol u Kopru. Istom Odlukom osniva se nova financijska zemaljska vlast sa sjedištem u Trstu pod nazivom „Primorsko–dalmatinska kameralna uprava državnih dobara“ (Küstenländisch–dalmatinische Cameral–Gefällen –Verwaltung), koja je počela s radom 1. siječnja 1840. temeljem Dekreta Opće dvorske komore od 30. listopada 1839. godine.

U djelokrug poslova ove uprave su spadali: carinska davanja, mostarine, brodarine (vozarine), opći porez na potrošnju, povlastice za sol i duhan, biljezi, državna dobra, javni fondovi, prava na barut i olovo, loto i poštanska prava, kao i ostala prava i povlastice vezane za upravljanje državnim dobrima.

„Primorsko–dalmatinskoj komornoj upravi za Primorje, otoke i Dalmaciju“ podređene su okružne uprave u Dalmaciji sa sjedištima u Zadru, Splitu i Dubrovniku, koje su osnovane na temelju odluke od 19. listopada 1839. godine.

Visokom dvorskom odlukom od 9. siječnja 1850. provedena je nova reorganizacija financijske vlasti na način, da se osnivaju Ujedinjene financijske zemaljske uprave (Vereinte Finanz–Landesbehörde), koje su neposredno podređene Ministarstvu financija. Financijske zemaljske uprave se organiziraju u dva oblika i to: one koje obavljaju sve financijske poslove i one kojima su povjereni samo poslovi što se odnose na direktne poreze. Prve će postojati u onim mjestima u kojima su do tada postojale Komorne uprave državnih dobara. One će se zvati „Financijske zemaljske uprave“. Zemaljski poglavar pokrajine u kojoj se nalazi sjedište uprave, glavni je voditelj poslova i nosi titulu „predsjednik zemaljske financijske uprave“. Kao drugi po redu, njemu je podređen direktno (voditelj) uprave, koji se naziva direktorom i po značaju ima status ministarskog savjetnika. Pri ovim upravama postoje i viši financijski savjetnici i financijski savjetnici, koji su po rangu jednaki savjetnicima u Namjesništvu i okružnim savjetnicima. Umjesto prijašnje komorne uprave državnih dobara u Trstu, osnovana je Ujedinjena zemaljska financijska uprava u Trstu za direktne poreze za Istru, Goricu i Gradišku, za grad Trst i njegovo područje i za sve druge financijske poslove za područje Kraljevine Dalmacije.

Za područje Dalmacije u Zadru se osniva i porezna uprava koja je počela s radom 1. lipnja 1850. godine. Od tada u Dalmaciji za upravljanje direktnim porezima postoji porezna uprava u Zadru, a sve ostale financijske poslove vodi Financijska zemaljska uprava u Trstu. Takav ustroj ostao je na snazi do 1854. godine, kada je Visokom odlukom od 7. svibnja 1854. određeno istovremeno ukidanje i porezne uprave u Zadru i financijske zemaljske uprave u Trstu, te osnivanje vlastite financijske uprave za Dalmaciju – Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo sa sjedištem u Zadru, koje je trebala početi djelovati 15. kolovoza 1854. godine.

Financijskoj pokrajinskoj direkciji u Zadru podređene su financijske okružne direkcije (u Zadru, Splitu i Dubrovniku), Glavna pokrajinska blagajna u Zadru, okružne blagajne u Splitu, Dubrovniku i Kotoru, koje su zadužene za ubiranje direktnih poreza pri okružnim vlastima, preturama i poreznim uredima.

Financijski prokurator u Zadru je podređen Predsjedništvu Pokrajinske financijske direkcije. Osnivanje posebnog odjela Financijskog prokuratora u Zadru određeno je Ministarskim dekretom od 13. kolovoza 1851. godine, a kad je ponovno osnovana vlastita Financijska pokrajinska uprava za Dalmaciju, osnovan je i zaseban financijski prokurator za ovu Pokrajinu, na temelju naredbe od 16. svibnja 1855., koji je počeo s radom 16. listopada 1855. godine.

Ovakav ustroj financijske vlasti u Dalmaciji ostat će na snazi do pada Monarhije 1918. godine.

Neposredno prije početka Prvog svjetskog rata dalmatinske pokrajinske vlasti su radile planove o djelovanju državnih organa i institucija u slučaju neposredne ratne opasnosti. Namjesništvo je posebno planiralo evakuaciju državnih institucija u unutrašnjost Dalmacije. Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo sa svojim Predsjedništvom početkom Prvog svjetskog rata premješteno je u Knin, da bi se u lipnju 1916. opet vratilo u Zadar.

C. kr. Financijsko ravnateljstvo u Zadru ujedinilo je sve nadležnosti i upravljalo je ogrankom financija za sol, duhan, carinu i državna dobra cijele Dalmacije te Dubrovnika i Kotora. Ono je odgovorno za pravilno poslovanje podređenih službi i njihovih službenika, kao i za pravilno provođenje zakona i propisa u tim uredima u cilju zaštite i očuvanja državnog dohotka. U propisanom vremenskom razdoblju službenici Financijskog ravnateljstva bili su obvezni radi revizije posjetiti podređene urede. Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo nadziralo je i rad javnih fondova, pa je u slučaju malverzacija protiv osumnjičenih osoba naređivalo istragu, po potrebi te osobe suspendiralo i u slučaju velikih prekršaja pozivalo i organe reda. Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo sudjeluje u organizaciji nižih financijskih ureda u Pokrajini. Ono je bilo obvezno jednom mjesečno obaviti reviziju računskih dnevnika i računa službenika i podređenih ureda i izvještaj o tome poslati Pokrajinskom računovodstvu, a oni višim nadleštvima.

Podređeni ured za sol ugovore o otkupu soli sa solanama na Pagu, Rabu i Dinjiškoj mogao je produžiti samo uz odobrenje visokog dvorskog tijela. Financijsko ravnateljstvo imenuje sve službenike u uredima koji su mu podređeni, ukoliko njihove plaće ne prelaze iznos od 500 forinti. Sva imenovanja javlja Predsjedništvu Vlade Pokrajine, a Općoj dvorskoj komori šalje popis zaposlenih službenika s njihovim karakteristikama. U slučaju otpuštanja nekog službenika zbog malverzacija, šalje obavijest Općoj dvorskoj komori, a u slučaju otpuštanja zbog kriminalnih radnji, postupak predaje na obradu krivičnom sudu.

U nadležnost Financijskog ravnateljstva spadaju i carinski prijestupi u drugoj instanci, za koje je do 1820. bila nadležna Vlada. Ono je bilo nadležno i za suzbijanje krijumčarenja soli i duhana te je moglo neposredno naplaćivati globu do 100 forinti i u slučaju kada nije okončan postupak pred nadležnim sudom.

Financijsko ravnateljstvo bilo je nadređeno financijskoj straži u Dalmaciji i s njom je surađivalo. Financijska straža u Dalmaciji sastojala se od financijskog inspektora u Splitu, kontrolne postaje u Dubrovniku, dva revizora, dva brigadira, jednog povjerenika, pet glavnih nadglednika i 120 nadglednika. Duž cijele granice bile su postavljene stražarske postaje, na čelu kojih bi bio glavni nadzornik. Za nadgledanje obalnog pojasa Dalmacije u sva četiri okruga nalazili su se nadzorni brodovi. Neposredno vodstvo ove granične i pomorske straže bilo je u nadležnosti ureda koji su se zvali financijska povjereništva. Svoje sjedište imali su u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Navedeni uredi provodili su nadzor i nisu bili izravno podređeni Financijskom ravnateljstvu. U slučaju nekih nepravilnosti Financijsko ravnateljstvo je tražene spise na njihov zahtjev ustupalo povjereništvima. Svaka tri mjeseca službenici financijskih povjereništava bili su obvezni obići okrug za koji su nadležni i o tome podnijeti izvještaj Financijskom ravnateljstvu. Kod nadzora koji je obavljao šef (Capo) ili njegov zamjenik, na predmet se stavljao pečat Financijskog ravnateljstva. Za svaki inspekcijski pregled utvrđivalo se područje i osobe koje će ga obaviti.

Financijsko ravnateljstvo vodi središnji urudžbeni zapisnik ili upisnik u koji voditelj urudžbenog zapisnika (protokola) upisuje sve podneske Financijskom ravnateljstvu: odjel kojem je predmet dodijeljen, tekući broj i broj odjela, sadržaj predmeta. U upisnik se ne upisuju računi, platne liste i imenici koji stižu u Ravnateljstvo iz različitih ureda Pokrajine, nego se predaju računskom uredu, koji ih upisuje u svoj urudžbeni zapisnik.

Uz središnji upisnik vodi se i registar u koji su se unosili svi dopisi pristigli poštom, koje na kraju svakog mjeseca potpisuje ovlašteni poštanski službenik.

Financijsko ravnateljstvo vodi dva kazala: glavno kazalo prema različitim predmetima i imenima i drugo prema broju protokola, prema predmetnom svežnju i rubrici. Spisi su ipak samo djelomično odlagani prema predmetnim svežnjevima i rubrikama.

Direktor protokola mora voditi računa o tome da li podnesci koji se zaprimaju od različitih stranaka spadaju u nadležnost Financijskog ravnateljstva, te da li su ovjereni potrebnim pečatom. Ukoliko nisu ispunjeni ovi uvjeti podnesak ne može biti zaprimljen.

Za vrijednosne predmete direktor protokola obvezno mora izdati potvrdu o primitku te ih odmah predati računarskoj kancelariji na čuvanje.

Ukoliko je nekom referentu dodijeljen predmet koji ne spada u njegovu nadležnost, predmet se mora proslijediti što hitnije u nadležni odjel na rješavanje, a bilješka o njegovom rješavanju će se također upisati u urudžbeni zapisnik tog odjela.

Koncepti o uredskim stvarima, koji se predaju u otpravništvu, moraju se unijeti u tiskani otpravni registar, koji se vodi prema propisanom obrazcu. Nakon obavljenog otpravljanja, otpravci se klasificiraju prema sadržaju u fascikle i po rubrikama, tako da se svi spisi koji se odnose na isti predmet nađu zajedno.

Kancelarija je trebala voditi poseban urudžbeni zapisnik u koji bi se upisivala sva rješenja te kazalo prema predmetima, uredima i imenima i jednu knjigu bilješki o propisima.

Registratura je morala također imati glavni registar za normalije i još jedan za službeničke zakletve. Financijsko ravnateljstvo u Zadru imalo je tri odjela I., II., III.

POVIJEST FONDA

Komisija za podjelu „arhiva“ između Kraljevine SHS i Italije već u prvoj etapi svoga rada podijelila je spise Pokrajinskog financijskog ravnateljstva na dvije skupine: povijesni spisi do 1878. koji su ostali u Zadru i spisi potrebni novoj administracji od 1. siječnja 1878. koji su pripali Kraljevini SHS i najvećim su dijelom otpremljeni u Split. Prema sačuvanoj dokumentaciji o radu Komisije, oko 272 svežnja i 56 knjiga Pokrajinskog financijskog ravnateljstva preuzela je Oblasna uprava u Splitu. Sudbina tih spisa nije poznata. Čini se da su ti spisi stradali u požaru u Splitu. Danas su sačuvani samo oni spisi koji su ostali u Zadru (nastali do 1878. godine). Je li i među ovim spisima provedeno odabiranje i izlučivanje nije poznato.

SADRŽAJ

Spisi ovog fonda i danas se nalaze u svežnjevima. Postoji arhivski popis s kratkim sadržajem svakog svežnja.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Upisnik spisa Financijskog ravnateljstva 1842.–1849., 1 knj.

2. Upisnik spisa Financijskog ravnateljstva za Dalmaciju. Upisnik odjeljenja 1842.– 1849., 1 knj.

3. Kazalo 1817., 1852.–1866., 4 knj.

Opći spisi, 1814.–1871., 65 svež.

Predmetni spisi, 1806.–1885., 91. svež.

1. Obveznice vjerozakonske zaklade. Traženje stana za srpsko–pravoslavnog episkopa i prostorija za pravoslavno sjemenište. 1806.–1807., 1840, svež. 1.

2. Nekretnine ukinutih samostana. 1811.–1885., svež. 2–4. Spisi sadrže odredbe za redovno održavanje 1815.–1817., svež. 5.

3. Osnivanje tvornice duhana u Splitu. Ugovor s vlasnicima solana na Pagu. Organizacija Carinarnica. Organizacija Financijskog ravnateljstva u Zadru 1818.–1821., svež. 6–7.

4. Zakup pobiranja poreza na mlinove u Solinu, Klisu, Žrnovnici; Zakup državnih dobara. Kupnja kuće za Financijsko ravnateljstvo u Zadru. Spor oko dogradnje kuće Tomasini 1819.–1821., svež. 8–12.

5. Uprava državnih dobara. Državna imovina „Lozica“ ustupljena državi od crnogorskog vladike 1820.–1821., svež. 13–22.

6. Carine; Državna dobra. Izvještaji o količini soli. Dozvola turskim karavanama da dolaze u Dalmaciju 1824.–1829., svež. 23–29.

7. Šume, ugljen i paša na otoku Pagu 1829.–1873., svež. 30–32.

8. Sanitarne odredbe, osobito o koleri. Pravilnik o naplati taksi i poreza. Pravilnik za inženjere, uprava beneficija i dobara pod državnom upravom, gradnja skladišta soli na Pagu 1830.–1831., svež. 33.

9. Carinski propisi i nadležnost Financijskoga ravnateljstva za Kvarnerske otoke. Prodaja državnih nekretnina i nekretnina vjerozakonske zaklade. Palača „del Conte“ u Splitu. 1830., 1855., 1862., svež. 34–42.

10. Močvara na Morpolači. Odredbe o dobrima pod državnom upravom (Opatija Sv. Mihovila na Ugljanu i Sv. Dimitrija u Božavi) 1845.–1854., svež. 43.

11. Uprava ukinutih bratovština u Dalmaciji 1845.–1887., svež. 44.

12. O feudima u Dalmaciji. Zabrana cijepanja seljačkih posjeda. Uvođenje zemljišnih knjiga, osnivanje katastra. Oslobađanje kmetova od feudalnih obveza 1849.–1852., svež. 45–47.

13. Invenstitura obitelji Fanfogna, feudalna dobra u Visočanima i Poličniku i naknada za otkup njihovih prava od strane države 1851.–1880., svež. 48.

14. Naknada koju je država isplaćivala obitelji de Grisogono Bartolazzi za oduzeto feudalno pravo na Kruševo 1852.–1878., svež. 49.

15. Palača „del Conte“ u Korčuli. Utvrde u Stonu. Organizacija poreznih ureda i skupnih blagajni 1853.–1901., svež. 50–53.

15. Utjerivanje poreza, uprava biskupskih dobara u Trogiru i Splitu 1860.–1862., svež. 54.

16. Feudalna dobra u Pakoštanima 1861.–1863., svež. 55–56.

17. Uprava biskupskih dobara u Trogiru 1863.–1896., svež. 57.

18. Dobra pod državnom upravom. Nadbiskupska menza u Zadru. Bivši feud Vrana i drugo 1863.–1918., svež. 58–60.

19. „Dalmatinsko udruženje“ u Splitu. Palača „del Conte“ u Pagu. Prodaja ukinutih nekretnina zadužbine Sv. Dimitrija. Popravak zgrade financijske straže na Pagu. Sastav Komisije za alodizaciju feudalnih dobara. Slobodan izlov koralja 1866.–1893., svež. 61.

20. „Dalmatinsko udruženje“ u Splitu s Bajamontijem na čelu. Najam kuća u Splitu za potrebe gimnazije, muzeja i suda, gradnja željeznice: Beograd – Split 1868.–1883., svež. 62.

21. Gradski bedemi u Zadru. Najam državnih zgrada. Gradnja elektrane u Zadru 1871.–1875., svež. 66.

22. Državna uprava feudalnog dobra „Vrana“ 1871.–1877., svež. 67.

23. Naknada za uzeta feudalna prava. Obitelj Medici, dobra u Galovcu i Sukošanu 1871.– 1878., svež. 68.

24. Državna uprava feudalnog dobra „Vrana“ 1871.–1883., svež. 69.

25. Uprava bivšeg feudalnog dobra „Vrana“. Parnica protiv braće Filipi. Rasprodaja dobara bivše Trogirske biskupije 1871., 1890.–1898., svež. 70.

26. Dobra pod državnom upravom. Ugovori o zakupu, utjerivanje ugovorene zakupnine. Sudjelovanje kod osnivanja zemljišnih knjiga 1872.–1898., svež. 71.

27. Predaja i ustup utvrđenja na otoku Visu 1874.–1903., svež. 72.

28. Gradski bedemi u Zadru. Najam državnih zgrada. Gradnja elektrane u Zadru 1876.–1907., svež. 73–74.

29. Investitura obitelji Fanfogna za feudalna dobra u Visočanima i Poličniku 1880.–1916., svež. 75.

30. Državna uprava bivšeg feudalnog dobra „Vrana“ 1883.–1898., svež. 76.

31. Vjerozakonske zaklade, naročito bivše Trogirske i Splitske biskupije 1888.–1900., svež. 77.

32. Ukinute bratovštine, naročito u Kaštelima kod Splita, Splitu, Zadru, Rabu 1889.–1906., svež. 78.

33. Državna uprava feudalnoga dobra „Vrana“ 1891.–1893., svež. 79.

34. Nekretnine bivše Biskupije u Trogiru 1891.–1916., svež. 80.

35. Odredbe u slučaju mobilizacije i rata 1908.–1912., svež. 81–82.

36. Odredbe o vojničko–blagajničkim poslovima, subvencije za vojsku, isplaćivanje iznosa za nabavu konja i kola 1914.–1916., svež. 83.

37. Oslobođenje od vojske namještenika financijske struke za vrijeme rata 1915.–1918., svež. 84–88.

38. Predsjedništvo pokrajinskog financijskog ravnateljstva; preseljenje zbog ratnih prilika u Knin 1915., svež. 89.

39. Personal financijskih vlasti i mobilizacija 1865.–1868., 1917. svež. 90.

40. Namirnice 1863.–1913., svež. 91.

JEZIK/PISMO

Talijanski, njemački, hrvatski; latinica, gotica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–88: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918., Odjelni spisi

HR–DAZD–90: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918., Spisi o zakladama

HR–DAZD–91: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918., Dijecezanski spisi

HR–DAZD–92: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918., Spisi o feudima

HR–DAZD–100: Pokrajinsko državno računovodstvo 1819.–1866.

HR–DAZD–101: Predsjedništvo uprave državnih dobara u Trstu 1840.– 1854.

ZBIRKE ZAKONA I ŠEMATIZMI

Raccolta delle leggi ed ordinanze per la Dalmazia, 1819.–1848. *** List državnih zakona za kraljevne i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću, 1849.–1918. *** Pokrajinski list zakona za Kraljevinu Dalmaciju, 1853.–1917. *** Hof– und– Staatschematismus des österreichischen Kaiserthums. Beč, 1814.–1847.