[0098] Pokrajinsko školsko vijeće (1869. – 1918.)

Signatura: HR–DAZD–98

Klasifikacija: A.1.2.2

Naziv fonda: Pokrajinsko školsko vijeće

Vrijeme nastanka gradiva: 1 1869.–1918. 2

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 33 knj., 147 svež.; 14,6 d/m

Stvaratelj: Pokrajinsko školsko vijeće (Consiglio scolastico provinciale, Ufficio scolastico)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Organizirani nadzor školskog sustava u Dalmaciji su prvi put primijenili Francuzi. Nakon dolasku Austrijanaca 1814. upravitelj pokrajine Franjo Tomašić odlukom od 15. travnja 1814. imenuje privremenog centralnog (općeg) školskog nadzornika javne nastave za Dalmaciju. Vlada za Dalmaciju na poticaj bečkog Dvorskog povjerenstva za nastavu, a temeljem Pravilnika za normalne njemačke škole, imenuje privremenog glavnog nadzornika za uređenje i upravu osnovnih/pučkih škola. Prvi nadzornik imenovan je carskom odlukom od 2. listopada 1818. godine. Ured glavnog nadzornika (C.K. Glavno nadzorništvo za uređenje osnovnih škola) imao je sjedište u Zadru. Godine 1827. carskom odlukom od 2. rujna osnovano je Školsko povjerenstvo s nadležnostima koje je imao glavni nadzornik. Školsko povjerenstvo raspušteno je dopisom Dvorskog povjerenstva za nastavu od 26. listopada 1839., ali djeluje do početka veljače 1840. godine.

Nakon 1840. nadzor nad nastavom u potpunosti preuzima Crkva. Zbog toga podatke o povijesti osnovnog školstva za narednih 29 godina treba tražiti u arhivima pojedinih dalmatinskih biskupija. Nakon 1850. stalno je postojala tendencija ponovnog vraćanja državi prava nadzora nad školama. To se i provelo temeljem Zakona o odnosu škole i Crkve od 25. svibnja 1868. i Obznane o pokretanju rada Pokrajinskog školskog vijeća od 6. srpnja 1869. godine, pa umjesto Crkve nadzor u javnim pučkim školama provode mjesno, kotarsko i pokrajinsko školsko vijeće. Pokrajinsko školsko vijeće započelo je radom 1. kolovoza 1869. godine. Zakonom o nadzoru škola od 8. veljače 1869. definirana je nadležnost pojedinih novoustanovljenih vijeća. Pokrajinsko školsko vijeće je imalo vrhovni nadzor nad školama u Pokrajini. Ono nadgleda kotarska i mjesna školska vijeća, upravlja učiteljskim zavodima, potvrđuje upravitelje i učitelje srednjih škola, donosi mišljenje o nastavnim planovima, učilima i knjigama za srednje i stručne škole te podnosi godišnja izvješća Ministarstvu bogoštovlja i nastave o stanju školstva u Pokrajini.

U Pokrajinsko školsko vijeće ulazili su: namjesnik kao predsjednik ili osoba koju on odredi, dva člana koja je imenovao Dalmatinski sabor, izvjestitelj o upravnim i gospodarskim poslovima, pokrajinski školski nadzornik za pučke i učiteljske škole i dva predstavnika Crkve (katoličke i pravoslavne), dva predstavnika škola te dvojica članova iz redova učitelja koje osobno imenuje car na prijedlog ministra za bogoštovlje i nastavu.

U kotarsko školsko vijeće ulazili su kotarski poglavar koji je bio i predsjednik, kotarski školski nadzornik, svećenik svake vjere koja ima najmanje 1000 vjernika, dva učitelja i dva predstavnika kotarskog zastupstva ili zemaljskog odbora.

U svakom mjestu u kojem je djelovala javna pučka škola, postojalo je mjesno školsko vijeće u koje su ulazili učitelj (ako je bilo više učitelja, upravitelj ili nadučitelj), svećenik koji je vodio nastavu vjeronauka i dva do pet članova koje odredi nadležna općina. Jedan od članova mjesnog školskog vijeća imao je funkciju „mjesnog školskog nadzornika“ i u isto vrijeme bio je nadziratelj „didaktičko pedagoškog stanja u školi“. Najčešće je to bio predstavnik Crkve, koji je često svojim intervencijama u školi zagorčavao život učitelju.

Dužnost pokrajinskog školskog nadzornika, uz ostalo, bilo je predsjedanje pokrajinskim učiteljskim skupštinama, a u Dalmaciji ih je održano sedam i to ovim redom: u Zadru 1875. i 1879., u Splitu 1881., u Dubrovniku 1888., u Kotoru 1894., u Šibeniku 1900. i u Zadru 1908. godine. Na njima se raspravljalo o problemima rada u školi i staleškim pitanjima.

U Dalmaciji je osim službenog Naredbenog lista, u kojem su objavljivani zakoni, dokumenti i obavijesti Pokrajinskog školskog vijeća, u Zadru od 1884. do 1889. godine izlazi i pedagoški časopis Zora učionski časopis.

Osnivanjem Pokrajinskog školskoga vijeća stil i sadržaj rada pučkih škola u Dalmaciji od narodnog preporoda razvijao se sasvim drugim smjerom negoli prije. Sadržaj nastave je suvremeniji, pa odgovara tekovinama političkih zbivanja i znanstvenim dostignućima. Osim dječaka, javne pučke škole sve više pohađaju i djevojčice i to ne samo u gradovima i većim mjestima nego i u selima. Sve se više u nastavu uvodi hrvatski jezik, koji postaje nastavni i vodi se uporna borba za ponarođivanje škola u Dalmaciji, a to se osjeća osobito poslije izborne pobjede 1870. godine.

Vijeće je prestalo djelovati propašću Austro–Ugarske, a dio njegovih poslova obavljao je u okupiranoj Dalmaciji do 1924. godine talijanski Ured za školstvo.

POVIJEST FONDA

Člankom 2 Rapalskog ugovora predviđeno je da će se posebnom konvencijom utvrditi podjela arhiva. Konačan ugovor o tom problemu sklopljen je u Rimu 23. listopada 1922. godine. Člancima 25–31 regulirana je podjela spisa dalmatinskih „arhiva“ tako, da je povijesno gradivo ostalo u Zadru, a gradivo koje je nastalo četrdeset godina prije potpisanoga primirja (3. studenoga 1918.) i koje je bilo potrebno nastavku rada administracije, Italija je imala obvezu predati Kraljevini Jugoslaviji. To je gradivo nastalo nakon 1877. godine. Prema dokumentaciji Komisije za podjelu spisa, u prvoj etapi u Split je 24. studenoga 1924. poslana velika količina spisa Pokrajinskog školskog vijeća. U Splitu je veliki dio spisa stradao u požaru Banovine. Dio spisa nije vraćen nakon 1945. godine Zadru i nalazi se u Državnom arhivu u Splitu u fondu Pokrajinsko školsko vijeće u Zadru pod matičnim brojem 198. To gradivo ima 87 kutija i 16 svežanja za razdoblje od 1875. do 1923. godine.

Ovaj arhivski fond nije arhivistički sređen.

SADRŽAJ

U fondu Pokrajinskog školskog vijeća ima i spisa o školstvu u Dalmaciji iz ranijeg razdoblja, koji potječu od prethodnih pokrajinskih školskih vlasti. Spisi Pokrajinskog školskog vijeća sadrže vrlo vrijedno gradivo za proučavanje povijesti školstva Dalmacije. Među sačuvanim spisima su školski programi, podaci o nastavnim i odgojnim metodama i načelima na kojima se temeljilo tadašnje školstvo. U ovom fondu ima zapisa o uvođenju hrvatskog jezika u škole u Dalmaciji, kao i podataka o stipendijama, kaznama i imenovanjima.

Gradivo do 1878. najvećim se dijelom odnosi na otvaranje škola u Pokrajini. Sačuvane su i molbe za prijem u škole, postavljanje učitelja i profesora, unapređenja nastavnika, osobni spisi profesora, disciplinski sporovi i žalbe, zatim dokumentacija o gradnji, restauraciji i popravcima školskih zgrada, proračuni škola, opći godišnji izvještaji, zapisnici sjednica, izvještaji o stanju javnih i privatnih pučkih škola u Dalmaciji, organizacija nastave. Kao osobito vrijedne zapise navodimo izvještaj Stjepana Buzolića o preuzimanju uprave Učiteljske škole u Arbanasima od 19. studenoga 1866., zatim spis o uvođenju hrvatskog jezika kao nastavnog u srednje škole Dalmacije, Odluka od 6. listopada 1921. o zatvaranju hrvatske Gimnazije u Zadru te izvještaj o pokretu hrvatskih učitelja protiv odnarođivanja za razdoblje od 1920. do 1923. godine.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici 1851.–1852. 1869.–1877., 11 knj.

2. Kazala urudžbenih zapisnika 1851., 1870.1877., 6 knj.

3. Registar 1870.–1875., 1 knj.

Predmetne knjige

1. Knjiga didaktičkog inventara ženskog školskog zavoda Sv. Dimitrije 1912., 1 knj.

2. Oglasna knjiga Gimnazije u Zadru 1900.–1908., 1 knj.

3. Knjige školskog nadzorništva pri Pokrajinskom školskom vijeću 1889.–1906., 7 knj.

4. Računska knjiga gimnazije, nautičke i babičke škole – Upravljanje školskim fondom 1890/1904., 10 knj.

5. Glavna računska knjiga za trgovačke i nautičke škole 1914.–1919., 2 knj.

9. Glavna računska knjiga za učiteljske škole 1888.–1905., 3 knj.

6. Likvidacijska knjiga za pučko školstvo1914.–1918., 2 knj.

7. Knjiga pljenidbe trgovačkih, nautičkih i učiteljskih škola1912.–1914., 1 knj.

8. Glavna računska knjiga školskih fondova i priloga 1888.–1893., 2 knj.

9. Registar predujma 1900.–1903., 1 knj.

10. Knjiga školskih zakupa, priloga i taksa 1901.–1904., 1 knj.

11. Glavna računska knjiga industrijskih škola 1909.–1910., 1 knj.

12. Troškovnik za umjetnost i arheologiju pri Ministarstvu za bogoštovlje i nastavu 1916.–1919., 1 knj.

Spisi 1816.–1920., 147 svež.

1. Spisi koji nisu bili predani Kraljevini Jugoslaviji 1869.–1877., 69 svež.

2. Spisi koji su bili predani Kraljevini Jugoslaviji i vraćeni 1878.–1919., 65 svež.

3. Spisi iz vremena talijanske okupacije 1919.–1924., 15 svež.

4. Razni spisi 1816.–1920., 13 svež.

JEZIK/PISMO

Talijanski i njemački; latinica, gotica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–HDA–71: C. kr. Ministarstvo bogoštovlja i nastave 1853.–1918.

HR–DAST–98: Pokrajinsko školsko vijeće u Zadru 1875.–1923.

HR–DAZD–105: Kotarsko školsko vijeće u Zadru 1860.–1921.

HR–AZDN–1: C.k. Glavno nadzorništvo za uređenje osnovnih škola u Dalmaciji 1819.–1840.

HR–AZDN–2: Biskupsko školsko nadzorništvo u Zadru 1837.–1869.

BIBLIOGRAFIJA

Ströl, Antun. Pučko školstvo u Dalmaciji: od godine 1814. do 1900. Zadar: Tiskara Petra Jankovića, 1900. *** Zaninović, Mate. Pokrajinski školski zakoni i pravilnici u Dalmaciji do 1918. Godine, Pedagoški rad br. 1–2.: str. 34 – 41. *** Zaninović, Mate. Iz prošlosti školstva u Dalmaciji. Zagreb: Školska knjiga, 1979. *** Kuić, Ivanka. Reforma školstva u vrijeme Druge austrijske uprave u Dalmaciji i knjižnice pučkih škola, Libellarium. God. 1, sv. 2 (2008): str. 243–262.

  1. –1865.