[0082] Kraljevska poddelegacija Vlade na Braču (1807. – 1813.)

Signatura: HR–DAZD–82

Klasifikacija: A.1.6.4.

Naziv fonda: Kraljevska poddelegacija Vlade na Braču

Vrijeme nastanka gradiva: 1807.–1811.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 3 knj,. 23 kut.; 2,3 d/m

Stvaratelj: Kraljevska poddelegacija Vlade na Braču (R. Vice–Delegazione di Governo in Brazza, Sous– délégué à Brazza)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Napoleonovim Dekretom od 4. rujna 1806. i Pravilnikom generalnog providura Dandola od 27. Listopada, uveden je novi ustroj uprave i sudstva u Dalmaciji koji je stupio na snagu 1. siječnja 1807. Vincenzo Dandolo, generalni providur Dalmacije, 26. studenoga 1806. godine izdaje uputstvo koje stupa na snagu 1. siječnja 1807. godine. Njime se uređuje ustroj upravnih tijela i teritorijalna podjela Dalmacije. Pokrajina se dijeli na okruge (distretti), kotare (cantoni) i općine (comuni). U Pokrajini Dalmaciji su četiri okruga, koja se nazivaju Kraljevskom delegacijom: Zadar, Šibenik, Split i Makarska. Okruzi se dijele na 17 kotara, a oni na ukupno 25 općina. Na čelu okruga nalazi se delegat, a na čelu kotara je poddelegat. Općinama upravljaju načelnici zajedno s općinskom upravom.

Kraljevska poddelegacija vlade Brač, sa sjedištem u Nerežišću, pripadala je okrugu Split. Ona počinje djelovati 1. siječnja 1807. godine i predstavlja glavni upravni organ za 11.098 stanovnika.

Nakon Schönbrunskog mira 14. listopada 1809. godine, nastupa drugo razdoblje francuske uprave u Dalmaciji. Napoleon osniva Kraljevstvo Ilirskih Pokrajina sa sjedištem u Ljubljani. Dekretom od 15. travnja 1811. uspostavljene su Ilirske Pokrajine (6 građanskih i jedna vojna – Croatie militaire). Među njima su Pokrajine Dalmacija i Dubrovnik (u čijem je sastavu Boka kotorska i Korčula). Pokrajine se dijele na okruge, kotare i općine. Teritorijalna podjela Dalmacije provedena je 31. listopada 1811. godine i tada je osnovano 5 okruga, 15 kotara i 85 općina. Istim zakonom prestaju s radom poddelegacije u središtima kotara, te kotari postaju manje teritorijalne jedinice kojima upravljaju gradonačelnici ili načelnici. U središtima okruga ukidaju se delegacije te njihove funkcije preuzimaju poddelegacije. Ustroj novih organa vlasti kao i teritorijalna podjela tekla je sporo i neujednačeno te se ustalila tek tijekom 1812. godine.

Okrug (Delegacija) Split obuhvaća kotare: Trogir, Sinj, Brač i Hvar s pripadajućim teritorijem. Kotar (Poddelegacija) Brač obuhvaća teritorij otoka Brača koji je upravno bio podijeljen na općine Pučišće i Nerežišće. Općine obuhvaćaju mjesta Milnu, Bol, Postire, Nerežišće, Sutivan, Pučišće, Supetar, Bobovišće, Dol, Hum Gornji i Donji, Sumartin, Povlja, Prašnice, Selca, Mirca, Škrip, Spliske, Novoselo, a broje 11.098 stanovnika. Kotarom Brač upravljao je vicedelegat, a općinama načelnik (podestà).

U skladu s podjelom vlasti na upravnu i sudsku, koju je po prvi put u Dalmaciji provela francuska uprava, utemeljene su Kraljevske delegacije vlade koje su predstavljale vrhovnu vlast u okruzima i poddelegacije kao upravna tijela po kotarima. U mjestima gdje postoji delegat, ne djeluje poddelegat. Delegate i poddelegate imenuje generalni providur u Zadru i oni predstavljaju političku snagu kojom se osigurava brzo, točno i stalno provođenje zakona. Delegat je nadređen poddelegatima i svim nižim upravnim tijelima svog okruga.

Poddelegacija na Braču imala je sjedište u Nerežišćima. Upute za delegate i poddelegate navode njihove dužnosti. Uputstvom se utvrđuje da poddelegat djeluje u glavnom gradu kotara, a imenuje ga i smjenjuje generalni providur; oni rješavaju sve povjerene im predmete koji se tiču raznih inspekcija, provođenja naredbi koje je razaslao delegat. U provođenju svojih funkcija poštuju ovlasti nadležnih tijela i pridržavaju se uputa nadležnog delegata. Kada se traži mišljenje delegata, poddelegati su dužni podrobno izvijestiti i obrazložiti nastalu situaciju. U slučajevima kada je potrebna tajnost podataka, poddelegati se izravno obraćaju generalnom providuru i odmah dobivaju konkretne upute za brzo djelovanje, a naknadno o tome izvješćuju delegata. Obavljaju dužnosti javne službe (Ministero pubblico) u policijskim presudama pri Mirovnom sudu i to na području svoga kotara, u svoje ime i u ime gradonačelnika ili načelnika općine. Oni imaju sve funkcije i ovlaštenja u upravi, gospodarstvu i redarstvenim tijelima unutar svog kotara, koje su prema općim uputama pripadale delegatu.

Budući da su poddelegati dobivali plaću, na ta su se mjesta imenovani ljudi od povjerenja, a trebali su biti odani francuskoj vlasti. Poddelegat je trebao paziti da se poštuju zakoni, poboljšaju financije, promiče obrazovanje, ubrza gradnja cesta prema providurovu planu. Pomagali su mirovnim sucima te radili na poboljšanju uprave i gospodarstva.

Kako je poddelegacija bila niži organ uprave, preko koje su delegati ostvarivali svoje nadležnosti, poddelegat je postao spona između službenika općinske uprave u gradovima i mjestima s pripadajućim naseljima i delegata okruga s generalnim providurom pokrajine Dalmacije. Delegat je preko poddelegata nadzirao stanje u kotaru. Ured poddelegata redovito je delegatu slao izvješća o radu. Kako bi poddelegat osigurao provođenje zakona na nižoj razini, svakodnevno je kontaktirao sa župnicima, načelnicima mjesta i gradskim vijećima, zapovjednikom Teritorijalnih snaga i mirovnim sucem u Nerežišću. Sve naredbe, propise i pravilnike koje je delegat u Splitu dobivao iz Zadra iz generalnog providurstva i Pokrajinske vlade, upućivao bi poddelegatu u Nerežišće.

Nakon reforme uprave, dekretom od 15. travnja 1811. delegacije u Ilirskim Pokrajinama mijenjaju naziv u poddelegacije, a dotadašnje poddelegacije postaju kantoni.

Privremeni upravitelj Dalmacije general Molitor već je 22. svibnja 1806. godine postavio Domenica Garagnina za suca upravitelja, sukladno Napoleonovoj želji da se što prije imenuju činovnici te reorganizira država. Ta prva imenovanja prihvatila su zatečeni austrijski model. Kada je 26. studenoga 1806. objavljen Regolamento organico, zaokružen je sastav upravnih tijela. Svu vlast u okrugu imao je delegat, a u kotaru poddelegat, koji je predstavljao vladu. Prvi poddelegat bio je Grisogono.

U kancelariji poddelegacije osim poddelegata zaposlen je tajnik (segretario), koji vodi i budno prati rad ureda, potpisuje se umjesto poddelegata na svim pošiljkama koje šalje iz ureda, kao i svim primljenim dopisima (čl. 66). U slučaju da je poddelegat spriječen, tajnik potpisuje rješenja s formulom „Za poddelegata u odsutnosti“ (Pel vicedelegato assente o impedito). Odgovoran je za sve spise i predmete koje je odobrio poddelegat kao i za točno i pravilno slanje pošte. Ne može napustiti mjesto boravka bez pisanog dopuštenja poddelegata. Jednu kopiju zadržava on sam, a druga se pohranjuje u arhiv Poddelegacije (čl. 70).

Francuska uprava u Dalmaciji u uredsko poslovanje uvodi vlastite klasifikacijske ili razredbene sustave, po talijanskoj praksi nazvane „titolario“, prema kojima se građa odlaže po naslovima (titoli), podnaslovima (sottotitoli) i rubrikama (rubrice). Taj sustav prihvaća kasnije i Druga austrijska uprava, sve do uvođenja austrijskih registraturnih normi u Dalmaciji. Sustavi su se temeljili na funkcijama nekog ureda ili ustanove odnosno na predmetima iz njihove nadležnosti te su po njima stvarani predmetni svežnjevi (fascicoli), koji su objedinjavali svu dokumentaciju o obavljanju neke funkcije tog ureda. Taj razredbeni sustav preuzele su više upravne vlasti u Zadru (Generalno providurstvo, Intendenca i Delegacija Vlade u Zadru). U drugim delegacijama i poddelegacijama postoje oznake predmetnih svežnjeva. Međutim, sustav se nije primjenjivao u praksi, premda su isti predmeti označavani rimskom brojkom. Kraljevska Poddelegacija u Braču, već se služila svojim proizvoljnim kategorijama za pojedinu vrstu predmeta. Budući da među spisima Kraljevske Poddelegacije nije pronađen dokument koji bi rasvijetlio način na koji su spisima pridjeljivane oznake pojedinih kategorija i to rimskim brojevima I.–XVIII., prišlo se analizi i usporedbi sadržaja pojedinih dokumenata i došlo se do zaključka da su se oznake pojedinih kategorija (označenih rimskim brojevima) odnosile na 18 predmetnih cjelina (svežnjeva). Ovdje dajemo pregled za prvih 11 kategorija, a daljim istraživanjem potrebno je usporedbom gradiva delegacija i poddelegacija te općina utvrditi značenje predmetnih svežnjeva (fascicolo). Uvidom u sadržaj ustanovljeni su predmeti za prvih 11 predmetnih svežnjeva: I. Uprava kotarom; II. Osobne zamolbe (dugovanja, opomene.); III. Trgovina; IV. Izdavanje dozvola; V. Državna blagajna (carina, porezi, pristojbe); VI. Vojska; VII. Bogoštovlje; VIII. Pomorstvo i ribarstvo; IX. Redarstvo; X. Cijene, XI. Zakoni (dekreti, oglasi, upute, okružnice).

POVIJEST FONDA

U urudžbenom zapisniku C. kr. Gubernijalnog arhiva ili Arhiva starih spisa Namjesništva u Zadru za godinu 1902., pod brojem 87 od 21. Studenoga, u kojemu Arhiv traži od Prizivnog suda u Zadru mišljenje i detaljan popis gradiva Kotarskog suda u Supetru, a koji se nalazio u Okružnom sudu u Splitu, spisom pod brojem 94 od 16. prosinca 1902. godine direktor Arhiva Böttner potvrđuje primitak sedam sanduka „Starih spisa“ s popisom po sanducima i stavlja ovaj predmet ad acta.

Uz ova dva spisa postoji prvotni spis iz 1901. godine pod brojem 38 od 23. srpnja, u kojem se vidi da su stari brački spisi bili najprije pohranjeni kod Okružnog suda u Splitu, zatim su dospjeli u Apelacijski sud u Zadar i to kod Josipa Alačevića, konzervatora kulturne baštine.

Gradivo Kraljevske poddelegacije vlade na Braču nalazilo se zajedno sa spisima Mirovnog suda na Braču i drugim spisima koji su imali zajednički naziv „Stari brački arhiv“. Za sada je iz te skupine izdvojena Kraljevska poddelegacija i Mirovni sud. U sređivanu je primijenjeno načelo prvobitnoga reda te su spisi složeni prema brojevima urudžbenog zapisnika. Na spisima postoje i rimski brojevi koji označavaju predmetne svežnjeve, ali se u praksi spisi nisu odlagali prema predmetnim svežnjevima.

SADRŽAJ

Gradivo fonda Kraljevske poddelegacije Vlade Brač odnosi se isključivo na upravu, jer je poddelegacija bila tijelo vlade zaduženo za sve administrativne, političke, moralne i financijske poslove. Gradivo sadrži razne okružnice, žalbe, uputstva, dekrete, tiskovine, razne obrasce, popise kandidata za javnobilježnički posao, popise odbjeglih vojnika, popise rođenih, vjenčanih i umrlih, zanimanja, popise novačenja, popise stranaca u okrugu, zatvorenika, razna izvješća sa sjednica općinskih vijeća, razne spise o šumama, vodama, carinama, desetinama, travarinama, spise o školstvu, izvješća o cijenama na tržnicama, naputke i izvješća mirovnom sucu.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici

1. Rezervatni urudžbeni zapisnik 1809., 1 knj.

2. Urudžbeni zapisnik 1811., 1 knj.

3. Urudžbeni zapisnik 1809., 1811. (u kut. br. 1)

Spisi, 1807.–1811., 23. kut.

Opći spisi 1807., kut. 1–3.

Opći spisi 1808., kut. 4–10.

Opći spisi 1809., kut. 11–15.

Opći spisi 1810., kut. 16–17.

Opći spisi 1811., kut. 18–22.

Opći spisi 1766., 1795., 1811., kut. 23.

JEZIK/PISMO

Talijanski, francuski, hrvatski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR HR–DAZD–57: Generalno providurstvo Dalmacije 1806.–1809.

HR–DAZD–80: Kraljevska delegacija vlade u Splitu 1806.–1813.

HR–DAZD–232: Pomirbeni sud Brač 1798.–1819.

HR–DAZD–80: Kraljevska delegacija vlade u Splitu 1806.–1811.

HR–DAZD–110: Kraljevska poddelegacija vlade u Splitu 1812.–1816.

BIBLIOGRAFIJA

Vidi HR–DAZD–79: Kraljevska delegacija Vlade u Makarskoj 1807.–1811., str. 267