[0075] Intendenca Pokrajine Dubrovnik i Kotor (1808. – 1814.)

Signatura: HR–DAZD–75

Klasifikacija: A.1.6.2.

Naziv fonda: Generalna uprava i intendenca Pokrajine Dubrovnik i Kotor

Vrijeme nastanka gradiva: 1808.–1813.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 18 svež.; 2,6 d/m

Stvaratelj: Generalna uprava i intendenca Pokrajine Dubrovnik i Kotor(Amministrazione generale e Intendenza della Provincia di Ragusa e Cattaro)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Francuzi su ušli u Dubrovnik 26. svibnja 1806. Dekretom generala Marmonta od 31. siječnja 1808. dokinut je suverenitet Dubrovačke Republike te započeo ustroj nove francuske uprave. Napoleon je nakon mira u Tilzitu (7.–8. srpnja 1807.), kada su Rusi morali napustiti Boku i predati je Francuzima, predao vlast generalu A. Marmontu. On je 27. kolovoza 1807. izdao Uredbu o privremenom ustroju Boke kotorske. Po toj Uredbi Boka kotorska se dijeli na 3 kotara (Kotor, Herceg Novi i Budvu). Pokrajinom upravlja kraljevski delegat sa sjedištem u Kotoru, a njemu su podložni vicedelegati u Herceg Novom i Budvi.

Nakon ukidanja Dubrovačke Republike (31. siječnja 1808.), Boka kotorska i Dubrovnik ustrojeni su kao jedno upravno područje na čelu s upraviteljem (administrateur). Početkom veljače 1808. Marmont imenuje Dominika Garagnina civilnim upraviteljem dubrovačkog područja. On je nastupio na službu 14. ožujka 1808. godine. Garagnin objavljuje temeljni dekret 30. svibnja 1808. kojim se ustrojava uprava i sudbena vlast.

Središnja uprava bila je viši stupanj vlasti, sa središnjim uredima i sudovima, na čijem je čelu bio civilni upravitelj, kasnije intendant (Provveditore, Intendante), koji se u dokumentima najčešće naziva administrator (amministratore, administrateur). Uredi francuske uprave nalazili su se u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Upravitelj Garagnin razvio je široku upravnu djelatnost, a ustrojavao je i nove javne i upravne službe. Područje Dubrovnika i Kotora dijeli se na 4 okružja (Ston, Lopud, Cavtat i Budva). Do konačnog uređenja Ilirskih Pokrajina Boka kotorska i Dubrovnik smatrani su dvjema pokrajinama združenima pod jednim upraviteljem sa sjedištem u Dubrovniku, podvrgnutim vojnoj generalskoj vlasti. Takvo stanje traje do mira u Schönbrunnu, kada Dubrovnik i Boka kotorska ulaze u sastav Ilirskih Pokrajina.

Dekretom od 15. travnja 1811. konačno je završen ustroj Dubrovačke pokrajine. Dubrovačku pokrajinu sačinjavali su područje nekadašnje Dubrovačke Republike, područje Boke kotorske i otok Korčula, na čelu s intendantom. Intendant Pokrajine Dubrovnik bio je odgovoran generalnom intendantu Ilirskih Pokrajina u Ljubljani. Dubrovačka se pokrajina dijelila na 3 okruga (distretti) Dubrovnik, Kotor i Korčula, te 10 kotara (cantoni) sa približno 70.000 stanovnika. S obzirom na centralističko ustrojstvo Ilirskih Pokrajina, te znatnu korespondenciju s glavnim gradom Ljubljanom, došlo je do općeg povećanja opsega administrativnih poslova.

Pokrajina se dijelila na tri okruga (Dubrovnik, Kotor i Korčula) te na 10 kotara (kantona) (Dubrovnik, Cavtat, Kotor, Herceg Novi, Budva, otok Mljet, Slano, Pelješac, Korčula i Lastovo). Na čelu okruga (distrikta) stoje subdelegati i to u Kotoru subdelegat prve, a u Korčuli subdelegat druge klase. Općinom s manje od 2400 stanovnika upravlja sindik, koji ima jednog zamjenika. U svakom kotaru (kantonu) postoji jedan mirovni sudac (juge de paix), uz dva zamjenika i jednoga kancelara. Nakon Napoleonova poraza u Europi, 21. siječnja 1814. austrijska vojska zauzela je grad Dubrovnik.

POVIJEST FONDA

Gradivo je preuzeto u Arhiv starih spisa Namjesništva u Zadru očito u drugoj polovici 19. st. u velikoj akciji koncentriranja arhivskoga gradiva u sjedištima krunovina.

SADRŽAJ

U fondu su sačuvani spisi koji se odnose na političke, sudske, financijske, crkvene i trgovačke prilike u Pokrajini Dubrovnik i Kotor, zatim na imenovanja i službu raznih dužnosnika, plaće činovnika, mirovine, javnu nastavu, vjeroispovijest, trgovinu i navigaciju, zdravstvo, lazarete, takse, zatvore, prijestupe, nemire na crnogorsko–turskoj granici, izravne poreze, zajmove za državu, poštu, carine, javnu dobrotvornost, blagajne, proračun općine, podjelu područja na kotare i općine, na ceste, mostove, vode, skele, šume, tarife u pomorskom prometu, izvoz živežnih namirnica, gusarenje i špijunažu, rat s Englezima i okupaciju otoka, žandarmeriju i drugo.

POPIS GRADIVA

1. Dubrovnik. Računski izvještaji o općinskom upravljanju s podacima o imovini 1808.–1811., svež. 1.

2. Dubrovnik. Organizacija vlasti, imenovanja za službu. Plaće činovnika, Mirovine i potpore. Službene prostorije, javne zgrade, državni fondovi i otok Lokrum. Zemaljska vojska i žandarmerija. Javna nastava, licej, dotacija liceja, Stullijev rječnik 1808.–1813., svež. 2.

3. Dubrovnik. Zemljišni porezi, Osobni porezi. Carina. Sol i duhan. Zapljena brodova s krijumčarenom robom 1808.–1813., svež. 3.

4. Dubrovnik. Javna dobrotvornost (Opera pia). Bolnice, nahodišta i drugo. Računi i dotacije 1808.–1813., svež. 4.

5. Dubrovnik. Troškovi,isplate i blagajnički predmeti 1810., svež. 5.

6. Dubrovnik. Bogoštovlje: Općenito. Nadbiskupski dohoci i Stonska biskupija. Stolni kaptol. Stolna crkva. Župe i kapelanije. Troškovi bogoštovalja i svećenika. Zakletve svećenika. Legati, bratovštine i samostani. Svećeničke mirovine. Židovi. Korčulanska biskupija. Statistički pregled katoličkog klera, pravoslavnog i židovskog 1808.–1813., svež. 6.

7. Dubrovnik. Pregled umirovljenika svih kategorija i molbe za mirovinu. 1810.–1813., svež. 7.

8. Dubrovnik. Opći izvještaj iz Pokrajine sa statističkim podacima o svakoj grani djelatnosti. Teritorijalna podjela na kotare i općine; izbor općinskih službenika. Budžeti općina. Opće izvješće za 1812. godinu. 1810.–1813., svež. 8.

9. Dubrovnik. Zdravstvo. Pregled zdravstvenoga osoblja (liječnika, kirurga, ljekarnika). Lazareti, zdravstvene službe, cijepljenje. Uprava dubrovačkoga lazareta i upravljanje zdravstvenim ustanovama u Dubrovniku i Kotoru.1811.–1813., svež. 9.

10. Dubrovnik i Kotor. Novčani predmeti. Krediti. Kapital u dubrovačkoj kovnici koji potječe od legata i drugih izvora. Zajmovi i rodobljubni darovi. Zajam od 40.000 pijastra turskih koji je dala dubrovačka općina Vladi. 1808.–1813., svež. 10.

11. Dubrovnik i Kotor. Ceste, mostovi, nasipi, skele, pošte, brzojavi, trajekti, vode i šume. Tarifa za pomorske prijevoze. Izvoz živežnih namirnica. Trgovačke luke i navigacija, registar dozvola i putovnica. 1808.–1813., svež. 11.

12. Dubrovnik i Kotor. Običaji dubrovačkog plemstva prigodom žalovanja. List zakona. Vlasnici vinograda uz rijeke. Uvođenje registara o stranovništvu. Prava nasljedstva. Hipoteke i bilježnici. Dozvole za putovanja i nošenje oružja. Tamnički i kazneni predmeti. Gustarstvo i špijunaža. Neprijateljstvo Engleza i zauzeće otoka. Vojni Predmeti. 1808.–1813., svež. 12.

13. Kotor. Direktni porezi. Upravljanje solju, Zajmovi vladi i druge kreditne akcije privatnicima. 1808.–1813., svež. 13.

14. Kotor. Poštanska uprava. Carina. 1808.–1813., svež. 14. 15. Kotor. Opći izvještaj o političkom, sudskom, financijskom, crkvenom, trgovačkom i statističkom stanju 1810., svež. 15.

16. Kotor. Upavna podjela. Budžeti općina 1811.–1812., svež. 16.

17. Kotor. Imenovanja i službe činovnika u Kotoru. Plaće. Mirovine. Prostorije i pokućstvo za javne urede i državne zgrade u Budvi. Javna nastava. Vjeroispovijest, Trgovina i plovidba. Zdravstvo. Lazareti. Takse. Zatvori. Zločinstva i nemiri na granici Turske i Crne Gore. 1809.–1813., svež. 17.

18. Kotor. Blagajnički predmeti 1811.–1813., svež. 18.

JEZIK/PISMO

Talijanski, francuski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

SI–ARS–27: Glavni intendant Ilirskih Provinc 1809.–1813.

HR–DADU–76: Glavna uprava i intendenca Dubrovnika i Kotora 1808.–1813.

HR-DAZD-73: Intendenca Pokrajine Dalmacije 1810.–1814.

BIBLIOGRAFIJA

Vidi HR–DADU–75: Glavna uprava i intendenca Pokrajine Dubrovnik i Kotora, str. 257