[0072] Generalni civilni i vojni komesarijat za Dalmaciju(1809. – 1810.)

Signatura: HR–DAZD–72

Klasifikacija: A.1.6.2.

Naziv fonda: Generalni civilni i vojni komesarijat za Dalmaciju

Vrijeme nastanka gradiva: 1809.–1810.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 1 knj., 2 svež.; 0,5 d/m

Stvaratelj: Generalni civilni i vojni komesarijat za Dalmaciju (Commissariato generale civile e militare della Dalmazia)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Vidi HR–DAZD–71: Generalni komesarijat Vojne vlade za Dalmaciju, str. 246

POVIJEST FONDA

Vidi HR–DAZD–55: Vojni i civilni zapovjednik Dalmacije Molitor 1806., str. 219

SADRŽAJ

Fond sadrži spise koji se odnose na hapšenja, zatvore, zatvorenike, razbojništva, zločine, pobune, policiju, žandarmeriju, pandure, nacionalnu gardu, gusare, prekršaje, invalide, novačenje, mornaricu, navigaciju, brodolome, mirovine, putovnice, zdravstvene, sudske i crkvene predmete.

POPIS GRADIVA

Kazalo 1809.–1810., 1 knj.

Spisi, Tajni spisi generalnog civilnog i vojnog komesarijata 1809.–1810., 2 svež.

JEZIK/PISMO

Talijanski i francuski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–71: Generalni komesarijat vojne Vlade za Dalmaciju (1809.–1810.)

BIBLIOGRAFIJA

Frank J. The Administration of the Illyrian Provinces of the French Empire: 1809.–1813. New York; London, 1987.

Ilirske Pokrajine

Carskim dekretom od 14. listopada 1809. Napoleon je osnovao Ilirske Pokrajine (Les Provinces Illyriennes), u čiji je sastav ušlo 6 civilnih pokrajina: Kranjska s glavnim gradom Ljubljanom, Koruška s glavnim gradom Celovcem, Istra s glavnim gradom Trstom, Građanska Hrvatska s glavnim gradom Karlovcem, Dalmacija s glavnim gradom Zadrom, Dubrovnik i Kotor s glavnim gradom Dubrovnikom i Vojna Hrvatska (La Croatie Militaire). Stvarno je Dalmacija postala sastavnim dijelom Ilirskih Pokrajina tek ujesen 1810. godine. Iz pokrajine Dalmacije izdvojeni su Kvarnerski otoci (Rab, Krk, Cres, Osor, Mali i Veli Lošinj) i pripojeni Civilnoj Hrvatskoj sa sjedištem u Karlovcu. Iz Dalmacije se izdvojila i Korčula te je priključena pokrajini Dubrovnik. Iz okruga Split nastao je posebni okrug Hvar (jer je bio sjedište biskupije). Najveće su promjene nastale u broju općina: od prijašnjih 24, sada pokrajina Dalmacija ima 85 općina. Početkom 1813. godine ukidaju se neke općine tako da Dalmacija ima 51, a Pokrajina Dubrovnik 33 općine.

Uprava i sudstvo su bili konačno uređeni na temelju Dekreta (le decret organique) od 15. travnja 1811. godine. Sjedište središnje vlasti Ilirskih Pokrajina bilo je u Ljubljani. Pokrajinama je upravljao generalni guverner, koji je imao civilnu i vojnu vlast, a izravno je odgovarao caru. Središnju vlast čine generalni guverner, generalni intendant i guverner pravosuđa. Nadležnosti generalnoga guvernera bile su ograničene. Direktnu vlast je imao nad vojskom, žandarmerijom i nacionalnom gardom te političkom policijom. Imao je pravo imenovati vladinog sekretara (le secretaire du gouvernement). Generalni intendant je bio samostalan u administrativnim i financijskim poslovima. Guverner pravosuđa bio je nadležan za sudske poslove i zatvore.

Na čelu svake pokrajine nalazio se intendant, a pokrajine su se dijelile na okružja (districts, distretti), okružja na kotare/kantone (cantons, cantoni), a kotari na gradske i seoske općine (arondissements communaux, comuni). Dalmacija je bila podijeljena na 5 okružja – districts (Zadar, Šibenik, Split, Makarska i Hvar), na 17 kotara – cantons (zadarski distrikt: Zadar, Obrovac, Sutomišćica, Pag; šibenski distrikt: Šibenik, Skradin, Knin; splitski distrikt: Split, Trogir, Omiš, Sinj, Brač; hvarski distrikt: Hvar, Vis; makarski distrikt: Makarska, Imotski, Opuzen) s 85 općina (arrondissements communaux) i 217.450 stanovnika. Dekretom od 15. travnja 1811. Kvarnerski otoci Rab, Krk, Cres i Lošinj te Osor pripojeni su Građanskoj Hrvatskoj, a Pag Dalmaciji. Korčula je priključena pokrajini Dubrovnik i Kotor. Kotar Opuzen (Fort Opusen) ušao je u sastav dubrovačkoga okruga Ston–Korčula.

BIBLIOGRAFIJA

Kolanović, Josip i Šumrada, Janez (ur.). Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa: arhivski vodič. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005. str. 403–504: Državni arhiv u Zadru, Bibliografija str. 953–1037