[0057] Generalno providurstvo Dalmacije u Zadru (1806. – 1809.)

Signatura: HR–DAZD–57

Klasifikacija: A.1.6.2.

Naziv fonda: Generalno providurstvo Dalmacije u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: 1806.–1809.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 43 knj.; 231 svež.; 34,5 d/m.

Stvaratelj: Generalno providurstvo Dalmacije (Provveditoria generale della Dalmazia)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Dana 28. travnja 1806. godine dekretom vicekralja Kraljevstva Italije imenovan je Vincenzo Dandolo generalnim providurom Dalmacije. Iste godine 12. lipnja, carskim dekretom general Auguste Marmont imenovan je vojnim zapovjednikom Dalmacije. Generalni providur je imao položaj prefekta francuskih departmana, pa je bio izvršitelj uredbi koje su stizale od viših vlasti. On je nadzirao i usklađivao rad cijele uprave te je u svojim rukama objedinjavao upravno–političku, gospodarsku i sudbenu vlast.

Dandolo je 12. srpnja 1806. godine izdao Naredbu o ustroju Glavnog providurstva (Proveditoria generale) sa sjedištem u Zadru. Središnja uprava dijelila se na 6 odjela: Pravosuđe, Javna uprava, Financije, Vojni poslovi, Javna nastava i Računovodstvo. Svaki odjel imao je pododjele. Dekretom o uređenju Dalmacije od 26. studenoga 1806., koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 1807. godine, izvršena je podjela sudbene i upravne vlasti.

Tako je krajem 1806. godine Dalmacija u upravnom pogledu bila sređena i ustrojena. Na čelu pokrajine stajao je generalni providur (Provveditor generale della Dalmazia) kao vrhovni rukovoditelj civilne vlasti.

Odjel pravosuđa regulirao je ustroj sudova, vodio prepisku sa sudovima i braniteljima o stvarima koje se nisu ticale suđenja (ono je bilo neovisno). Brinuo se da sudovi obavljaju svoje dužnosti u skladu s važećim propisima, nadzirao je rad notara i branitelja, vršio politički nadzor nad cijelom pokrajinom i nad radom policije.

Odjel za javnu ili opću upravu bio je mjerodavan za gospodarska pitanja pokrajine. Dijelio se na pet pododjela: 1. upravno–gospodarski nadzor nad općinama, 2. crkvena pitanja, 3. javna pomoć i dobrotvorne ustanove, 4. javni radovi i 5. opća i javna bogatstva, kao što su poljoprivreda, trgovina i brodarstvo, luke, industrija, umjetnost i obrt, sajmovi i opskrba.

Odjel za financije imao je 3 pododjela: 1. za izravne poreze (desetina i travarina), 2. za neizravne poreze (monopoli i carine) i 3. za poreze nekretnina.

Odjel za vojne poslove bio je mjerodavan za vojna pitanja, smještaj vojske, transport, davanja pomoći oko predujma i rekvizicije. Bio je nadležan i za policiju (Forza territoriale) te novačenje vojnika i mornara.

Odjel za prosvjetu ili javnu nastavu upravljao je osnovnim školama, gimnazijama i licejima, vodio brigu o muzejima, knjižnicama, kazalištu i predstavama, vršio cenzuru knjiga i tiska, brinuo se za redovito izlaženje Kraljskog Dalmatina.

Odjel Računovodstva nadzirao je prihode i rashode te rad Odjela za financije.

Svi čelnici odjela bili su podređeni generalnom providuru. Istim dekretom od 26. studenoga 1806. uvedeno je Glavno vijeće (Consiglio generale) sa sjedištem u Zadru, a sastojalo se od 48 savjetnika biranih iz pojedinih mjesta razmjerno broju stanovnika. Vijeće se bira svake četiri godine tako da se svake godine mijenja četvrtina savjetnika. Vijeću predsjeda generalni providur, a generalni tajnik zadužen je za vođenje spisa. Vijeće raspravlja o potrebama pokrajine, predlaže granice nižih teritorijalnih upravnih jedinica. Vijeće se sastalo samo dva puta. Ono je trebalo imati ulogu Dalmatinskoga sabora. Glavno tajništvo (Segretaria generale) bilo je svojevrsna izvršna vlast.

Pod tom vrhovnom upravom bila je cijela Dalmacija, koja je bila podijeljena na 4 okružja (distretti): zadarsko, šibensko, splitsko i makarsko. Na čelu okružja bio je delegat. Okružja su se dijelila na kotare (cantoni). Njih je bilo 17, a na čelu kotara stajao je poddelegat. Zadarski distrikt je imao 6 kotara (Zadar, Krk, Cres, Mali Lošinj, Rab i Pag), Šibenski distrikt je imao tri kotara (Šibenik, Skradin i Knin), Splitski distrikt je imao 5 kotara (Split, Trogir, Sinj, Brač i Hvar), Makarski distrikt je imao tri kotara (Makarska, Imotski i Korčula). Naredbom od 23. siječnja 1807. godine osnovana su još 2 kotara (Omiš i Neretva). Kotari se dijele na općine (comuni), kojima je upravljala općinska uprava na čelu s načelnikom (podestà). Ukupno je bilo 25 općina. U središtima distrikata bilo je predviđeno Općinsko vijeće. Posebno tijelo vlasti u Dalmaciji bio je predstavnik Dalmacije u Milanu. On je bio u nekom smislu kao poslanik i zvao se residente. Tu je funkciju od 21. svibnja 1807. godine obnašao Krsto Stratico. Zadaća mu je bila u središnjoj upravi Kraljevstva Italije štititi probitke Dalmacije. Schönbrunskim mirom (14. listopada 1809.) Dalmacija ulazi u sastav Ilirskih Pokrajina i izravno je podređena vrhovnom upravitelju (glavnom intendantu) u Ljubljani.

POVIJEST FONDA

Vidi HR–DAZD–55: Vojni i civilni zapovjednik Dalmacije Molitor 1806.

Providurstvo je imalo jednu pisarnicu u kojoj se vodio zajednički urudžbeni zapisnik i abecedno kazalo za sve odjele. Postojao je jedinstveni razredbeni/klasifikacijski sustav koji se dijelio na naslove (titoli). U početku je bilo 20 naslova (titoli), no kasnije je iz naslova br. XIV. izdvojen poseban naslov za općine, općinska upraviteljstva i općinsko vijeće. Naslovi su imali rubrice kojima su se označivali poslovi odjela. Naslovi i rubrike pružaju pregled svih funkcija te tako i sadržaj cijeloga arhivskoga fonda. Naslovi i rubrike povezuju spise u cijelom trogodišnjem razdoblju Glavnoga providurstva.

SADRŽAJ

U fondu su sačuvani spisi, razvrstani u 21 naslov (titoli) i odražavaju cjelokupni djelokrug rada providurstva. To su Vode i putevi, Zemljoradnja, Prehrana, Umijeća i zanati, Javna dobrotvornost, Javne blagajnice, Trgovina, Vjeroispovijest, Financije, Javna zemljišta i zgrade, Pravosuđe, Javna nastava, Zakonodavstvo, Uprava i činovništvo, Pomorstvo, Vojništvo i rat, Policija, Stanovništvo, Zdravstvo, Razni izvanredni predmeti, Općine. Svaki naslov sadrži više rubrika.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici (Protocoli) 1806.–1809., 27 knj.

2. Kazla 1806.–1809., 4 knj.

3. Registri 1806.–1809., 5 knj.

Predmetne knjige

Godišnji izvještaji generalnog providura Dandola 1806.–1809., 7 knj.

Spisi, 1806.–1809., 230 svež.

Naslov I. Vode i ceste (Acque estrade) 1806.–1809., svež. 1–6.

Naslov II. Ratarstvo (Agricoltura) 1806.–1809., svež. 7–13.

Naslov III. Prehrana (Annona) 1806.–1809., svež. 14–17.

Naslov IV. Umijeća i zanati (Arti e mestieri) 1806.–1809., svež. 18 –23.

Naslov V. Javna dobrotvornost (Beneficenza pubblica) 1806.–1809., svež. 24–29.

Naslov VI. Javne blagajne (Casse pubbliche) 1806.–1809., svež. 30–36.

Naslov VII. Trgovina (Commercio) 1806.–1809., svež. 37–40.

Naslov VIII. Bogoštovlje (Culto) 1806.–1809., svež. 41–50.

Naslov IX. Financije (Finanza) 1806.–1809., svež. 51–70.

Naslov X. Javna zemljišta i zgrade (Fondi e fabbricati pubblici) 1806.–1809., svež. 71–77.

Naslov XI. Pravosuđe (Giustizia) 1806.–1809., svež. 78–100.

Naslov XII. Javna nastava (Istruzione pubblica) 1806.–1809., svež. 101–114.

Naslov XIII. Zakonodavstvo (Legislazione) 1806.–1809., svež. 115–119.

Naslov XIV. Poglavarstva i javni činovnici (Magistrati e funzionari pubblici) 1806.–1809., svež. 120–141.

Naslov XV. Pomorstvo (Marina) 1806.–1809., svež. 142–148.

Naslov XVI. Vojska (Militare) 1806.–1809., svež. 149–182.

Naslov XVII. Redarstvo (Polizia) 1806.–1809., svež. 183–202.

Naslov XVIII. Stanovništvo (Popolazione) 1806.–1809., svež. 203–208

Naslov XIX. Zdravstvo (Sanità) 1806.–1809., svež. 209–213.

Naslov XX. Razni i izvanredni predmeti (Oggetti misti e sraordinari)

1806.–1809., svež. 214–219.

Naslov XXI. Općine (Comuni) 1808.–1809., svež. 220–225

Nenaslovljeni spisi (Atti non titolati) 1808.–1809., br. 25–10658,

svež. 226–230.

Spisi putovanja generalnoga providura V. Dandola (1806.), svež. 231.

JEZIK/PISMO

Talijanski i francuski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–73: Intendenca pokrajine Dalmacije 1 1810.–1813.

BIBLIOGRAFIJA

La Dalmazia al 31 decembre 1806. Opera economico–politica umiliata a S. M. l’imperatore e re Napoleone I. / dal provveditore generale Vicenzo Dandolo. Zara: Tipografia S. Artale, 1909.: str. 54–66. *** Dekret providura V. Dandola od 28. listopada 1806. o ustrojstvu uprave u Dalmaciji. *** Karlić, Petar. Kraljski dalmatin: (1806–1810). Zadar: Matica dalmatinska, 1912.: str. 22–31. *** Kolanović, Josip i Šumrada, Janez (ur.). Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa: arhivski vodič. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005.: Str. 403–504: Državni arhiv u Zadru, Bibliografija str. 953–1037 *** Kolić, Dubravka. Carsko–kraljevsko Namjesništvo u Zadru 1814.–1918. Institucija i gradivo. Zadar: Državni arhiv u Zadru, 2010., Prilog 1. *** Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinstva u europskom kontekstu: zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa: Zadar, 12.–13. srpnja 2006. Zadar, 2007. *** Oršolić, Tado. Teritorijalne snage za francuske uprave u Dalmaciji (1806–1809)., Radovi Zavoda povijsnih znanosti HAZU u Zadru, sv. 45 (2003): str. 271–289.***Francuska uprava u Dalmaciji u fondu Znanstvene knjižnice Zadar : katalog = L’administration francaise en Dalmatie dans la Bibliotheque scientifique de Zadar : catalogue / ur. Milenka Bukvić. Zadar: Znanstvena knjižnica, Hrvatsko francuska udruga, 2011.