[0041] Mjesno starješinstvo Brač, Supetar (1798. – 1806.)

Signatura: HR–DAZD–41

Klasifikacija: A.1.3.4.

Naziv fonda: Mjesno starješinstvo Brač, Supetar

Vrijeme nastanka gradiva: 1798.–1806.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 27 kut.; 2,7 d/m

Stvaratelj: C. kr. mjesno starješinstvo Brač, Supetar (I. r. Superiorità locale di Brazza)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Odredbom grofa Thurna od 17. prosinca 1797. godine osniva se u Zadru Prvostupanjski sud i Mjesno starješinstvo za grad Zadar (Tribunale di prima instanza col nome di Superiorità locale). Po uzoru na Zadar cijelo područje Dalmacije u veljači 1798. godine podijeljeno je na 20, odnosno 22 upravno–sudske teritorijalne jedinice nazvane mjesno starješinstvo. Sjedišta mjesnih starješinstava bila su u Cresu, Krku, Rabu, Pagu, Zadru, Ninu, Novigradu, Skradinu, Šibeniku, Kninu, Sinju, Trogiru, Splitu, Klisu, Omišu, Braču, Hvaru, Korčuli, Imotskom, Makarskoj te Poljicima i Metkoviću. Za svaku od tih jedinica guverner Thurn, u ime vladara, izdao je poseban ukaz, a sam naziv označavao je upravno–teritorijalnu prvostupanjsku jedinicu koja će se kasnije nazivati kotarom. Nižih upravno–sudskih jedinica nije bilo, već su upravne funkcije na nižim razinama obavljali časnici teritorijalnih snaga (pukovnici, serdari, harambaše i dijelom župnici).

Mjesno starješinstvo najviše je komuniciralo s centralnim organom uprave Dalmacije – C. kr. vladom u Zadru, zatim s Fiskalnom komorom u Zadru kojoj je dostavljalo porezni novac prikupljen na području njihove nadležnosti, s drugim mjesnim starješinstvima, crkvenim institucijama, Vojnom komandom Zadra, Uredom saniteta u Zadru, Sopraintendencom teritorijalnih snaga te pojedinačno s časnicima teritorijalnih snaga.

Upravu mjesnih starješinstava čine rektor ili sudac upravitelj koji je na čelu mjesnog starješinstva, zatim dva ili više sudaca prisjednika (giudice assesori), jedan ili dva tajnika kancelista te asistenti i pisari.

Ukazom grofa Raimonda Thurna od 14. veljače 1798. o osnivanju Mjesnog starješinstva Makarska regulirana je i njihova nadležnost upravnih i sudskih funkcija i obveza zaštite „imovine i prava svake osobe pojedinačno“.

Mjesna starješinstva bila su prvostupanjska upravna i sudska vlast u Dalmaciji. Sudski poslovi vršili su se odvojeno od upravno–političkih. Rektor ili sudac upravitelj vršio je upravno–političke poslove, a prvi sudac prisjednik sudske poslove uz pomoć drugog prisjednika. Mjesno starješinstvo kao prvostupanjski sud nadležno je za krivične predmete i građanske sporove ukoliko vrijednost spora prelazi 20 fiorina ili 240 dalmatinskih lira. S obzirom na običajno pravo u Dalmaciji, u mjestima izvan sjedišta mjesnog starješinstva zadržana je stara institucija pomirbenog suda (Giudizio di pace) koja je sudila strankama koje bi pristale na besprizivnost u sporovima vrijednosti do 25 fiorina ili 60 do 300 dalmatinskih lira. Suce pomiritelje imenovao je povjerenik u Zadru. Ako strane u sporu nisu pristale na to, sudio je prvostupanjski sud toga područja, a to je bilo mjesno starješinstvo. Područje Mjesnoga starješinstva nije se dijelilo na niže upravne jedinice. Poštovala se teritorijalna podjela na seoske općine iz mletačkog razdoblja, ali nisu organizirana tijela uprave i sudstva na nižoj razini već su te funkcije obavljali časnici teritorijalnih snaga (serdari, harambaše) i dijelom župnici.

Ukazom guvernera Thurna od 16. veljače 1798. Osnovano je Mjesno starješinstvo za područje i mjesta otoka Brača.

Upravu mjesnih starješinstava čine rektor ili sudac upravitelj koji je na čelu mjesnog starješinstva, zatim dva ili više sudaca prisjednika, jedan ili dva tajnika kancelista te asistenti i pisari. U Mjesnom starješinstvu Brača za rektora ili suca upravitelja imenovan je Zuanne Michelli, za dva suca prisjednika Antonijo Lukšić i Peričević Damiani, te za tajnika kancelista Francesco Frusca. Sjedište Mjesnog starješinstva Brača bilo je u Nerežišću.

POVIJEST FONDA

Gradivo ovog fonda bilo je do 1902. u nadležnosti Kotarskog suda u Supetru na Braču. Godine 1902. je u Zadar preuzeto iz Kotarskog suda u Supetru na Braču sedam sanduka dokumenata i predano u nadležnost direktora Arhiva starih spisa Böttnera u studenom. Primopredajni zapisnik za to gradivo učinjen je 15. prosinca 1902. godine (Državni arhiv u Zadru 94/1902.) iz kojeg je vidljivo da se između ostalog gradiva u spomenutih sedam sanduka nalazilo i gradivo Mjesnog starješinstva Brača.

POPIS GRADIVA

Spisi, 1798.–1806., 57 kut.

JEZIK/PISMO

Talijanski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–33: Vlada za Dalmaciju 1798.–1806.

HR–DAZD–34: Dvorski komesar za Dalmaciju P. Goëss 1802.–1804.

HR–DAZD–35: Guverner Dalmacije barun T. de Brady. Prezidijalni spisi 1804.–1806.

HR–DAZD–39: Centralna blagajna u Zadru 1797.–1806.

HR–DAZD–217: Prizivni sud u Zadru 1798.–1815.

HR–DAZD–386: Stampata/Tiskovine 1608.–1806.

BIBLIOGRAFIJA

Antoljak, Stjepan. Predaja Dalmacije Francuzima (1806.), Rad JAZU 288 (1952). *** Erber, Tulio. Storia della Dalmazia dal 1797. al 1814., Società dalmata di storia patria. Venecija, 1990. *** Kolić, Dubravka. Mjesno starješinstvo Makarske 1798–1806., Arhivski vijesnik 48. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005.: str. 145–168. *** Kolić, Dubravka. Mjesno starješinstvo Šibenika 1798–1806., Murterski godišnjak. Murter: Ogranak Matice hrvatske, 2006.: str. 156. *** Maštrović, Vjekoslav. Razvoj sudstva u Dalmaciji u 19 st. Zagreb: JAZU, 1959. *** Novak, Grga. Prošlost Dalmacije, sv. II. Zagreb: Hrvatski izdavački bibliografski zavod, 1944. *** Novak, Grga. Povijest Splita, sv. 3. Split: Čakavski sabor, 1978. *** Pisani, Paul. La Dalmatie de 1797. à 1815. Paris: Alphonske Picard et fils, 1893.