[0032] Dvorska komisija za Istru, Dalmaciju i Albaniju (1797. – 1798.)

Signatura: HR–DAZD–32

Klasifikacija: A.1.3.2.

Naziv fonda: Dvorska komisija za Istru, Dalmaciju i Albaniju

Vrijeme nastanka gradiva: srpanj 1797. – srpanj1798.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 2 knj., 26 svež.; 2,60 d/m

Stvaratelj: Dvorska komisija za Istru, Dalmaciju i Albaniju (I. R. Commissione Aulica per l’Istria, Dalmazia ed Albania)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Temeljem odredbi ugovora o primirju u Leobenu, koje su kasnije potvrđene mirom u Capoformiju 17. listopada 1797. godine, austrijska je vojska u svibnju 1797. okupirala Istru, Dalmaciju i Boku kotorsku. Bečke vlasti su u prvo vrijeme ostavile staro mletačko ustrojstvo, a promijenile su samo najviša upravna tijela. Održavanjem statusa quo nastojali su osigurati podršku vladajućih i imućnih slojeva te učvrstiti poljuljani autoritet vlasti. Krajem 1797. Dvorska komisija u Beču započinje formiranje civilne vlasti u Dalmaciji. U Zadru se osniva područni ured Dvorske komisije u Beču – Carsko–kraljevska dvorska komisija za Istru, Dalmaciju i Albaniju (I. R. Commissione Aulica per l’Istria, Dalmazia ed Albania) na čelu koje se nalazi komesar za civilne poslove (I. R commissario) koga je imenovao kralj, odnosno Dvorska kancelarija u Beču. Komesar i Komisija čine središnju vlast u čijoj su nadležnosti bili uprava, financije i sudstvo u Dalmaciji, dok se u Boki kotorskoj i dalje zadržala vojna uprava. Prvim komesarom za civilne poslove imenovan je grof Raimondo Thurn. Dvorska komisija je imala sve nadležnosti najviše upravne zemaljske vlasti, a obveza joj je bila organizirati i novu administraciju. Uz upravne, financijske i sudske, imala je i neke vojne nadležnosti, unatoč odvojenom funkcioniranju Vojne komande na čelu s generalom Matijom Rukavinom. Nadležnost Dvorske komisije protezala se samo na Dalmaciju; u Boki kotorskoj je general Thomas Brady obavljao vojnu i civilnu vlast neovisno od Komisije u Zadru. Početkom 1798. godine formirana je Vlada /Gubernij i Apelacioni sud u Zadru.

Komesar grof Raimondo Thurn 17. prosinca 1797. po carevu nalogu donosi uredbu o osnivanju novog upravnog i sudskog tijela koje će zamijeniti ukinute ovlasti bivšega mletačkoga kneza i kapetana s nazivom Sud prve nadležnosti u Zadru (Tribunale di prima istanza in Zara, Pristolje perve tužbe), a imao je započeti radom 1. siječnja 1798. Taj sud je bio nadležan za građanske i kaznene parnice, ali i za sve javne političko–upravne i gospodarske poslove grada i njegova područja. Bio je nadležan za uspostavu reda i javne sigurnosti. Nezadovoljna stranka se mogla žaliti Prizivnom sudu (Tribunale d’appelazion, Pristolju od apelaciuna) u sudskim sporovima, a u upravnom političkoj Vladi koju sada predstavlja C. kr. Dvorska komisija u Zadru koja je nadležna za cijelo Kraljevstvo Dalmacije (Il Regno della Dalmazia). Posredstvom te Komisije svatko se može žaliti „Kraljevu Dvoru“. Od 1. siječnja 1798. u žalbenom postupku svi se mogu žaliti Apelacionom sudu ili C. kr. Vladi, a ne više Dvorskoj komisiji u Zadru.

Na čelu Dvorske komisije za Dalmaciju u Zadru je komesar za građanske poslove, a postavlja ga kralj, odnosno Dvorska kancelarija u Beču. Komisija je imala i određen broj činovnika koji obavljaju upravne i sudske poslove. Prvi komesar bio je Raimondo Thurn (od 4. listopada 1797. do 18. srpnja 1799.). Thurn je 1. siječnja 1798. imenovao za upravitelja ili upravnoga suca (rettore ossia giudice dirigente) Suda prve nadležnosti grofa Josipa Begnu. Njegova je zadaća bila paziti kako bi se održavao red u uredu, uredno rješavanje poslova i kako bi suci prisjednici obavljali svoje dužnosti i uredno vodili administraciju, sudili po zakonima i uredbama i održavali red i sigurnost. Zabranjuje mu se primanje bilo kakvih darova ili priznanja. Sucima prisjednicima u Zadru su imenovani Grgur Kreljanović, Donato Ferrari, Pietro Addobati i Vettor Corte. Trebali su suditi prema postojećim zakonima i uredbama, održavati red i sigurnost. Nakon Thurna C. kr. komesari bili su Giambattista Rinna (1799.–1801.), Francesco Maria di Carineo–Steffaneo (1801.–1802.) i Petar Goëss (1802.–1805.).

Uprava u nižim tijelima bila je povjerena Mjesnim starješinstvima (Superiorità locale).

POVIJEST FONDA

Gradivo tijela uprave koja su francuskim osvajanjem Dalmacije prestala djelovati, preuzeto je u Arhiv za vrijeme providura Vicka Dandola. Prvi put ih nalazimo registrirane u Generalnom inventaru Arhiva starih spisa C. kr Namjesništva koji je izrađen 1828. godine za potrebe primopredaje između dva upravitelja Arhiva.

SADRŽAJ

Gradivo ovog fonda podijeljeno je na 16 razredbenih skupina (kategorija) koje rimskim brojevima označuju funkcije i djelatnosti Dvorske komisije. Kategorije su rekonstruirane prema sadržaju spisa. To su: I. Inozemstvo, II. Organizacija Pokrajine, III. Obrt, trgovina, gradnja, IV. Vojni troškovi, V. Državni prihodi, VI. Vojska – kadrovska pitanja, VII. Molbe za naknadu štete u vrijeme bezvlađa, VIII. Pomorstvo, IX. Državna blagajna, X. Zdravstvo i pomoć siromašnima, XI. Nasljedna prava, XII. Trgovina, XIII. Crkva, XIV. Sudstvo općenito, XV. Suđenje u drugom stupnju i XVI. Šume.

U fondu su sačuvani spisi, okružnice i izvještaji o okupaciji Dalmacije, spisi o organizaciji uprave i sudstva, crkvene organizacije, spisi o mjerama javne sigurnosti, krijumčarenju, crkvenoj desetini i naplati poreza, o trgovini, anagrafima, državljanstvu i izdavanju putovnica.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnik 1797.–1798.

2. Kazalo 1797.–1798.

Spisi

Regalie (Spisi dijelom imaju oznaku XII. – Trgovina. 1797/8., svež. 1)

Kategorija I. Inozemstvo 1798., svež. 2.

Kategorija. II. Organizacija pokrajine 1797., svež. 3–5.

Kategorija II. Organizacija pokrajine 1797.–1798., svež. 6.

Kategorija III. Obrt, trgovina gradnja 1797., svež. 7.

Kategorija IV. Vojni troškovi 1797.–1798., svež. 8.

Kategorija V. Državni prihodi 1797/8., svež. 9.

Kategorija VI. Vojska – kadrovska pitanja 1797.–1798., svež. 10–11.

Kategorija VII. Molbe za naknadu šteta za vrijeme bezvlađa 1797.– 1798., svež. 12.

Kategorija VIII. Pomorstvo 1797.–1798., svež. 13.

Kategorija IX. Troškovi državne blagajne 1797., svež. 14. – 17.

Kategorija IX. Troškovi državne blagajne 1797.–1798., svež. 18.

Kategorija X. Sanitet, liječnici, siromašni 1797.–1798., svež. 19.

Kategorija XI. Nasljedna prava, investiture 1797.–1798., svež. 20.

Kategorija XII. Trgovina 1797.–1798., svež. 21.

Kategorija XIII. Crkva 1797.–1798., svež. 22.

Kategorija XIV. Sudstvo općenito 1797.–1798., svež. 23–24.

Kategorija XV. Suđenje u drugom stupnju 1797.–1798., svež. 25.

Kategorija XVI. Šume, drvo 1797.–1798., svež. 26.

JEZIK/PISMO

Talijanski i njemački; latinica, gotica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–HDA–942: Državna kancelarija: Provincija Dalmacija 1797.–1860.

BIBLIOGRAFIJA

Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije: pravonopovijesne studije. Zagreb, 1985.: str. 356. *** Diklić, Marjan. Dalmacija u XIX. stoljeću: povijesni pregled 1797. – 1918./20. Zadar: Matica hrvatska, 2010. *** Erber, Tulio. Storia della Dalmazia dal 1797. al 1814., Società dalmata di storia patria. Venecija, 1990. *** Kolić, Dubavka. Carsko–kraljevsko Namjesništvo u Zadru 1814.–1918. Zadar: Državni arhiv u Zadru, 2010. *** Maštrović, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja iz XVIII, XIX. i početka XX. stoljeća: Jadertina Croatica. Zagreb: JAZU, 1979. *** Novak, Grga. Prošlost Dalmacije; sv. II. Zagreb: Hrvatski izdavački bibliografski zavod, 1944. *** Peričić, Šime. Gospodarska povijest Dalmacije od 18. do 20. stoljeća. Zadar: Matica hrvatska Zadar, 1998. *** Pisani, Paul. La Dalmatie de 1797. à 1815. Paris: Alphonske Picard et fils, 1893. *** Posedel, Josip. Zadar 1797. – 1813., Zadar: geografija, saobraćaj, povijest, kultura: Zbornik. Zagreb: Matrica hrvatska, 1964.: str. 195–206.