[0015] Općina Skradin (1684.–1797.)

Signatura: HR–DAZD–15

Klasifikacija: A.1.2.4.

Naziv fonda: Općina/Komuna Skradin

Vrijeme nastanka gradiva: 1773.-1757 1

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 10 kut; 1 d/m

Stvaratelj: Općina Skradin (Commune Scardonae)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Vidi Dalmatinske općine/komune 1409.–1797.

Nakon vladavine narodnih vladara i hrvatsko–ugarskih kraljeva, Skradin je od 1411. do 1522. godine pod mletačkom vlašću. Turci ga osvajaju 1522. godine. Mlečani su ga osvajali i rušili godina 1537.–1540., 1570.–1573. i 1647. Poslije turskoga poraza pod Bečom 1638. u Dalmaciji je izbio ustanak kršćanskoga stanovništva protiv Turaka, pa su ustanici osvojili Skradin. Skradin je pripao Mletačkoj Republici 1684. godine i ostao pod mletačkom upravom do pada Republike 1797. godine.

Skradinske institucije sa stoljetnom tradicijom, općina i biskupija, padom Skradina 1522. godine u turske ruke bile su potpuno uništene. U Kandijskom ratu (1645.–1669.) Venecija se zadovoljila razaranjem i napuštanjem osvojenih gradova u Dalmaciji, tako i Skradina, međutim godinu nakon ustanka protiv Turaka 1683. ima namjeru pomaknuti granice dalmatinskog posjeda dublje u unutrašnjost i ondje ih zadržati. Zbog toga mletačka vlast pokušava zadržati zatečeno stanovništvo i dodjelom zemljišta potaknuti naseljavanje novog stanovništva.

Nakon osvajanja Sinja (1686.) i Knina (1688.) rat u Dalmaciji se prebacio na jug pa se stvaraju uvjeti za obnovu redovne vlasti. Generalni providur G. Cornaro uredio je 11. ožujka 1689. granice i podjelio šibenski kotar u tri područja (pertinenze):

1. Debanović, Banjevci, Putičane, Dazlina i Rakitica;

2. Velim, Grabovci, Gaćelezi i Raslina;

3. Bribir sa svojom okolicom i Skradin sa selima Ćulišić, Dubravice, Plastovo, Bratiškovci, Rupe, Ićevo, Smrdelj, Vaćane, Ždrapanj, Biljane, Sonković i Gorica.

Svako područje imalo je svoga glavara ili guvernatura koji je vršio vojno zapovjedničku vlast i izvršnu vlast, ali je bio je podređen od šibenskog kneza i kapetana. Dužnost mu je bila održavanje reda u gradu, a uz to je brinuo o higijenskim uvjetima i zdravlju, nadzirao je rad badžane – svojevrsne karantena za smještaj trgovačkih karavana – i rješavao sporove među trgovcima. Prvi skradinski guvernatur bio je Nikola Divnić kojeg je još 1685. godine imenovao generalni providur P. Valier.

Sljedeći korak prema obnovi bio je davanje Skradinu statusa grada obnovom biskupije, zatim vraćanje trgovine u grad i na kraju, kao odgovor na molbe seoskih glavara i dviju grupa građana, vraćanje gradu instituciju općine. Generalni providur M. Zane 12. veljače 1705. godine izdao je Skradinu terminaciju o osnivanju općine, a J. da Riva je konačno 13. siječnja 1706. potvrdio Osnivanje Općinskog vijeća (Consilio di Communita di Scardona) i odredio osobe koje su ušle u vijeće i na taj način postale plemstvo. Iz terminacije je vidljivo da su gotovo svi potpisnici molbe ušli u vijeće koje će uz jednoga mletačkoga patricija – kneza i kapetana, poslanog od vlade kao i u drugim dalmatinskim gradovima, upravljati gradom. Općinsko vijeće se treba sastojati od najmanje 18 članova i treba se sastajati uz dozvolu i prisutnost kneza i kapetana – koji je čelnik lokalne vlasti: upravne, pravosudne, izvršne i vojne – ili kamerlenga i to svakih 6 mjeseci ili u slučaju potrebe. Vijeće treba iz svojih redova izabrati: 1. tri suca (deputati) koji će ga predstavljati pred knezom i kapetanom Šibenika i kamerlengom ali ne i suditi; 2. kancelara koji će voditi registar spisa i odluka vijeća; 3. nadzornike (giustiere) cijena, živežnih namirnica i zdravstvenog stanja u gradu; 4. dva nadzornika puteva (deputati sopra le strade); 5. dva općinska pravobranioca (procuratori di comun); 6. dva ovjeritelja privatnopravnih akata (esaminadori); 7. skrbnika (procurator) franjevačkog samostana na Visovcu. Posljednje četiri funkcije odobrio je tek 19. lipnja 1756. godine generalni providur F. Grimani. Istom terminacijom se još određuje da se ubuduće ne sudi po šibenskom statutu kao do sada nego po mletačkim zakonima, što je u praksi činilo vrlo malu razliku.

U odnosu na prethodnu predtursku, ova skradinska općina bila je potpuno nova. U konstitutivnim aktima nema spomena o preživjelim plemićkim obiteljima koje bi po pravu predaka ušle u vijeće, a ne spominje se ni stari statut od kojeg je bio sačuvan jedan rukom pisani primjerak u biblioteci Sv. Marka u Veneciji.

POVIJEST FONDA

Spisi ovog fonda, nastali prije 1724. godine nisu sačuvani, a u zadarski Arhiv preuzeti su 1950. godine (Knjiga primljenoga arhivskoga gradiva br. 37/50). Osnovno sređivanje obavljeno je nakon 1950. godine.

SADRŽAJ

Fond sadrži najvećim dijelom notarske zapise za razdoblje od 1724. do 1823. godine te fragmente spisa Guvernerove kancelarije.

POPIS GRADIVA

1. Spisi guvernaturove kancelarije: Kancelar Giovani Bigarelli i vicekancelar Francesco Bigarelli: 1773.–1785.

2. Kancelar: Giovani Bigarelli: Sporovi i presude izabranih sudaca (Liber diversorum): 1773.–1776.

3. Kancelar: Giovani Bigarelli: Instrumenti: 1773.– 1777.

4. Kancelar: Giovani Bigarelli: Procjene: 1773.– 1785.

5. Kancelar: Giovani Bigarelli: Sporovi i presude izabranih sudaca(Liber diversorum): 1776.–1780.

6. Kancelar: Giovani Bigarelli: Instrumenti: 1777.– 1780.

7. Kancelar: Giovani Bigarelli: Sporovi i presude izabranih sudaca (Liber diversorum): 1780.–1782.

8. Kancelar: Giovani Bigarelli: Instrumenti: 1780.–1783.

9. Spisi raznih notara i kancelara: 1782.–1797.

10. Kancelar: Giovani Bigarelli: Sporovi i presude izabranih sudaca (Liber diversorum): 1782.–1785.

11. Kancelar: Domenico Colombani: Testamenti: 1786.–1806.

12. Kancelar: Domenico Colombani: Sporovi i presude izabranih sudaca (Liber diversorum): 1787.–1788.

13. Kancelar: Domenico Colombani: Instrumenti: 1787.– 1790.

14. Kancelar: Domenico Colombani: Sporovi i presude izabranih sudaca 1788.–1790.

15. Kancelar: Domenico Colombani: Procjene: 1788.– 1797.

16. Kancelar: Domenico Colombani: Sporovi i presude izabranih sudaca (Liber diversorum): 1790.–1796.

17. Kancelar: Domenico Colombani: Instrumenti: 1790.–1796.

18. Kancelar: Domenico Colombani: Instrumenti: 1796.–1801.

19. Kancelar: Domenico Colombani: Sporovi i presude izabranih sudaca(Liber diversorum): 1796.–1799.

20. Kancelar: Domenico Colombani: Instrumenti: 1801.–1803.

21. Kancelar: Domenico Colombani: Instrumenti: 1803.–1805.

22. Kancelar: Domenico Colombani: Instrumenti: 1805.–1806.

23. Kancelar: Domenico Colombani: Instrumenti: 1806.–1807.

DOPUNSKI IZVORI

HR– AZDN–18: Stolni kaptol u Zadru: Zapisnici plemićkog vijeća općine Skradin: Kancelari: Lorenzo Badena, Giovani Bigareli i Domenico Colombani: 18 svežnjića: 1744.–1806.

JEZIK/ PISMO

Hrvatski, talijanski; latinica.

BIBLIOGRAFIJA

Statut grada Skradina = Statuta civitatis Scardonae / preveo Ante Birin. Skradin : Matica hrvatska Skradin, 2002.