[0005] Mletački katastar. Katastarske knjige (1597. – 1797.)

Signatura: HR–DAZD–5

Klasifikacija: A.1.2.2.

Naziv fonda: Mletački katastar. Katastarske knjige

Vrijeme nastanka gradiva: 1597.–1797.

Razina opisa: Serija

Količina gradiva: 71 knj.; 2,90 d/m

Stvaratelj: Generalni providur za Dalmaciju i Albaniju u Zadru(Provveditore generale per la Dalmazia ed Albania)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Prve katastarske knjige u Dalmaciji javljaju se na početku mletačke vlasti s ciljem da se uvede oporezivanje svih slojeva stanovništva prema stvarnom prihodu. Kancelar zadarske općine Teodor Prandino izrađuje 1420. godine katastar za zadarski, vranski, ljubački i novigradski kotar. Taj je katastar nadopunjen 1452. godine za zemlje i zgrade otoka Paga. Mletački posjed u Dalmaciji dobio je uređene granice nakon Ciparskoga rata (1570.–1573.). One su ostale iste gotovo cijelo jedno stoljeće. Senat u Mlecima 1588. godine donosi odluku da se svakih deset godina u Dalmaciji obnovi popis svih posjeda, a ukazom generalnoga providura Giacoma Zena 1609. godine nastao je novi katastar Nina.

Mletački katastar koji je nastao u Dalmaciji tijekom 17. i 18. st. nakom mletačko–turskih ratova u najužoj je vezi s promjenom granica mletačke Dalmacije i kolonizacijom Morlaka na novoslobođena područja Dalmatinske zagore. Mlečani su novostečeno zemljište proglašavali državnom stečevinom i dijelili ga u svrhu kolonizacije i stvaranja obrambene granice prema Osmanskom Carstvu.

Nakon izvršenoga razgraničenja poslije Kandijskog rata (1645.–1669.) naredbom generalnoga providura Zorzi Morosinija (1672.–1675.) provedena je agrarna reforma i sastavljen je zemljišni katastar ninske i splitske krajine s Klisom. Taj katastar sadržava broj čestice, ime posjeda, opis dodijeljene zemlje i imena posjednika.

Granice Mletačke Dalmacije ostale su iste još cijelo jedno stoljeće do proširenja mletačkoga posjeda mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. i poznate su kao Aquisto vecchio ili Stara stečevina u koju se ubraja i Klis, osvojen 1648. u Kandijskome ratu (1645.–1669.) i pripojen mirovnim sporazumom 1670. godine. Poslije Morejskoga rata (1684.–1699.) mirom u Srijemskim Karlovcima mletački posjed pomiče se do linije Knin – Vrlika – Sinj – Zadvarje – Vrgorac – Čitluk. Kako je Mletačko povjerenstvo za razgraničenje nakon mira u Srijemskim Karlovcima vodio povjerenik Giovanni Grimani, po njemu se ta granična linija naziva Linea Grimani, a novostečeno područje Aquisto nuovo ili Nova stečevina.

Na to područje naseljeno je novo stanovništvo. Kako bi vlast imala točne podatke o darovanoj zemlji, izrađen je katastar toga područja. Za to područje izrađene su i topografsko–katastarske karte u koje su unesene čestice dodijeljenoga zemljišta, zatim stambeni, gospodarski i vojni objekti. Kako je vlast imala podatke o darovanoj zemlji izrađen je i katastar. Zemlja je davana u nasljedstvo po muškoj lozi, a po smrti posljednjega muškog potomka morala se vratiti državi. Tako se godine 1702. izrađuje katastar Metkovića, Slivna i Opuzena, zatim Vrgorca (1703./1704.), Čitluka (1704.), Boke kotorske (1704.). Najveći dio radova na izradi katastra završen je u vrijeme generalnoga providura Vicenza Vendarmina (1708.–1711.): katastar kotara (contado) Zadar, Šibenik, Skradin, Sinj i Knin (1708.–1709.); katastar kotara trogirskoga izrađen je 1711. godine. Za svaku katastarsku općinu donosi se način korištenja čestica (kultura), neobrađene površine, pašnjaci, podaci o stanovništvu. Uz pisani dio katastra izrađena je i katastarska karta.

U tzv. Malom mletačko–austrijsko–turskom ratu (1716.–1718.) koji je zaključen mirom u Požarevcu 1718. godine, Mletačka Republika ponovno proširuje svoje posjede. Nova granična linija naziva se Linea Mocenigo po generalnom providuru Alvisu Mocenigu koji je u ime Mletačke Republike sudjelovao u pregovorima za razgraničenje. Tom linijom nova osmansko–mletačka granica pomiče se dublje u unutrašnjost na crtu Metković – Vrgorac – Imotski – Strmica (s korekcijom iz 1729. godine kada je dio teritorija oko Gabele i utvrde Čitluk vraćen Turskoj). Taj mletački posjed naziva se Aquisto novissimo. U razdoblju od 1725. do 1730. godine izvršen je popis Sinjske krajine i Imotskoga, a 1735. otpočeli su radovi na izradi katastra kninskoga područja. Godine 1729. obnovljen je katastar ninskoga, a 1736. zadarskoga područja. Taj katastar sadrži popise posjednika i članova njihovih obitelji, s naznakom graničnih posjednika.

Zbog nesređenoga stanja i brojnih pobuna u Dalmaciji, sindici od 1748. do 1756. obnavljaju investiture za zadarsko i kninsko područje te podjeljuju preostalo zemljište Morlacima i siromašnim starosjediocima. Generalni providur Dalmacije Francesco Grimani 1756. podnosi Senatu prijedlog zakona (Grimanijev zakon) o razdiobi slobodnoga zemljišta i njegove podjele obiteljima prebjeglim s turskoga područja, te domaćim siromašnim i zaslužnim obiteljima. U cilju uređenja i utvrđenja stvarnoga stanja izdao je naredbu 25. travnja 1756. kojom regulira zemljišne odnose. Svi ugovori o dodjeli zemljišta upisani su u knjige investitura i stvoren je u razdoblju od 1756. do 1758. novi katastar poznat kao Grimanijev katastar kninskoga, zadarskog i splitsko–kliškog područja s popisom čestica, imenima posjednika, površina i vrsta kulture na zemlji.

Godine 1789. terminacijom A. Mema, generalnoga providura za Dalmaciju, određeno je da se izradi katastar Zadra, Knina, Šibenika i Splita u koji su ušle sve javne zgrade na tom području. Katastar su izrađivali vještaci mjernici koji su radili na terenu, a na temelju njihovih podataka izrađene su katastarske mape.

POVIJEST FONDA/ZBIRKE

Sređivanje i izradba popisa obavljeni su u 19. st. Oblikovano je više zasebnih arhivskih cjelina (arhivskih fondova), koje su zapravo dijelovi, odnosno serije jednoga arhivskoga fonda (Mletački katastar) koji je nastao po nalogu mletačke vlade i generalnih providura. Premda bi se u popisu arhivskoga gradiva mogle spojiti neke cjeline, gradivo mletačkoga katastra iskazano je prema tom starom popisu. Manji dio gradiva odnosi se i na razdoblje nakon pada Mletačke Republike (1797.).

SADRŽAJ

Katastarske knjige sadrže popise obitelji (broj muškaraca, djece, muškaraca pod oružjem i njihovog imovnog stanja), popis zemlje (oranica, livada, obradive i neobradive zemlje, vinograda); popis stoke (broj konja, goveda, teladi i stoke sitnoga zuba); granice posjeda i zakupe zemljišta. Nastao je kao rezultat izmjera i dodjela zemlje na uživanje nakon osmansko–mletačkih ratova. Katastar je nastao naredbama generalnih providura nakon teritorijalnih promjena koje su nastale u osmansko–mletačkim ratovima nakon kojih je uslijedila kolonizacija novopridošlih stanovnika – Morlaka. Podaci katastarskih knjiga izvor su za proučavanje demografske, gospodarske i socijalne povijesti Dalmacije u 17. i 18. st.

POPIS GRADIVA

1. Samostan sv. Marije de Taurello u Splitu (1406.–1805.): isprave, katastar imovine i zemalja. Prodaja samostanskih dobara, korespondencija inspektora za bogoštovlje s delegatom u Splitu (1807.), kut. 1–3.

2. Katastarske knjige za područje Sinja 1709., popisi obitelji (broj muškaraca, djece, muškaraca pod oružjem i njihovog imovnog stanja), popisi zemlje (oranica, livada, obradive i neobradive zemlje, vinograda); popisi stoke (broj konja, goveda, teladi i stoke sitnoga zuba); granice posjeda i zakupi zemljišta, kut. 4–5.

3. Katastarske knjige za područje Zadra 1709. (Contado superiore di Zara, Contado inferiore di Zara, Contado medio di Zara, Contado superiore di Zara)kut. 6–10.

4. Katastarska knjige za područje Trogira 1709. kut. 11.

5. Katastarske knjige za područje Šibenika i Skradina 1709. kut. 12–13.

6. Katastarske knjige za područje Knina 1709., 1735.–1737.), kut. 14–20.

7. Katastarske knjige za područje Knina i Drniša: popisi obitelji, seoskih dobara, doseljenika, kut. 21.

8. Katastarske knjige za područja Imotskoga, kut. 22.

9. Popis mlinova na šibenskom području 1806. (Quaderno della Camara di Sebenico 1806.): imena vlasnika, izdaci i porezi, 4–7 kut. 23.

10. Katastarska knjiga za područje Rupe – Skradin – spisi (Circondario comunale Rupe – Scardona), 18. st. kut. 24.

11. Katastarske knjige za područje Vrgorca 1703.–1704. kut. 25.

12. Katastarske knjige za područje Metkovića, Kleka, Opuzena s Gabelom,1702. kut. 26.

13. Katastarska knjiga za područje Čitluka serdara Matije Belića 1704. kut. 27

14. Isprave o zakupima, prihodima, porezima samostana Sv. Rajnera u Splitu 1459.–1799. kut. 28.

15. Katastarska knjiga za područje Risnja 1704. kut. 29.

16. Katastarske knjige za područje Herceg Novog 1702.–1704. Popisi i nacrti, kut. 30–31.

17. Katastarske knjige za područje Zadra 1736. kut. 32–33.

18. Katastarske knjige za područje Knina i Drniša 1755. i 1756. kut. 34–35.

19. Popisi kuća od javnoga značaja na području Zadra, Knina, Šibenika i Splita 1789. kut. 36.

20. Katastarska knjiga za područje Nina (1609.), podaci o prodaji općinskih posjeda, kut. 37–38.

21. Katastarska knjiga za područje Imotskog: abecedni popis posjeda po obiteljima 1725.–1730. kut. 39.

22. Katastar za područje Zadra i Knina 1756.: knjige i nacrti, kut. 40–41.

23. Katastarska knjiga za područje Zadra, Knina, Vrlike i Trogira. Nacrti, kut. 42.

24. Inventar arhiva generalnoga providura (Inventario Pubblico dell’Archivio generalizio): knj. 3 ( Prebačeno u HR–DAZD–251) kut. 43–46.

25. Nin: abecedni popis katastarskih čestica (Repertorio delle terre di Nin), 1729.–1825. kut. 47–48.

26. Katastarske knjige za područje Zadra i Knina. Popisi dodijeljenih posjeda 1748.–1579. Registri investitura, kut. 49–58.

27. Katastarska knjiga za područje Nina 1675. Popis posjeda po abecedi, kut. 59.

28. Katastarske knjige posjeda samostana Sv. Rajnera u Splitu 1711. 1753. ,1780. Popisi i nacrt posjeda u Kaštel Gomilici i Kambelovcu 1780. kut. 60 i 70.

29. Katastarske knjige za područje Splita i Klisa za vrijeme Pietra Civrana (1675.) i Zorzija Morosina (1672.). Popisi. kut. 61.

30. Katastarske knjige za područje Šibenika i Skradina 1709. kut. 62.

31. Katastarske knjige za područja Sinja 1709. Popisi. kut. 63

32. Katastarske knjige za područje Zadra (Contado inferiore, medio, superiore), 1709. kut. 64.

33. Katastarske knjige za područje Trogira 1711. kut. 65.

34. Agrarne odredbe i proglasi (Terminazioni agrarie) 1576.–1784. kut. 66.

35. Skice i nacrti sela u zadraskom zaleđu 1709. kut. 67.

36. Katastarske knjige za područje Sinja 1725.–1729. Popisi obitelji i dobara. kut. 68.

37. Katastarske knjige za područje Splita, Solina, Klisa, Kaštela, Sutivana na Braču koje su u posjedu sv. Marije de Taurello 1758. kut. 69.

38. Katastarska knjiga posjeda samostana Sv. Nikole u Trogiru 1795. kut. 71.

39. Prijepis katastra Paga iz 1452. kut. 72.

JEZIK/PISMO

Talijanski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Popis.

DOPUNSKI IZVORI

Dio Mletačkoga katastra dospio je i u Ratni arhiv u Beču, u Kartografsku zbirku. To su Catastico del’territorio di Knin (1710.) – Signatura K VII i 94; Catastico del’territorio di Scardona e Sebenico (1709.) – Signatura K VII i 147 i Compendio del Catastico particolare delli nuovi acquisti di contado di Zara izrađen po nalogu providura Giustin Riva (1708.) – Signatura K VII i 175.

HR–DAZD–1: Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju 1617.–1797.

HR–DAZD–6: Mletački katastar. Mape Grimani

HR–DAZD–7: Mletački katastar. Pisma vještaka mjernika

HR–DAZD–8: Mletački katastar. Skice katastarskih mapa Knina i Imotskoga

BIBLIOGRAFIJA

Antoljak, Stjepan. Zadarski katastik 15. stoljeća, Starine, 42 ( 1949). *** Slukan–Altić, Mirela. Povijest mletačkog katastra Dalmacije, Arhivski vjesnik 43 (2000.): str. 171–198. *** Brković, Milko; Ćubela, Ivana; Martinović Suzana. Dalmatinska zagora na mletačkim katastrima XVII. i XVIII. stoljeća u Državnom arhivu u Zadru. Zadar: Državni arhiv, 2007. *** Grgić, Ivan. Prva agrarna operacija na mletačkoj „novoj stečevini” u Dalmaciji. Split, 1962.*** Martinović, Denis; Martinović, Suzana i Strmota Ankcia. Katastarska zbirka Grimani iz XVII. XVIII. st.: Katalog izložbe. Zadar: Državni arhiv, 2003.: str. 1–6; *** Mayhew, Tea. Dalmatia between Ottoman and Venetian Rule. Contado di Zara 1645.–1718. Roma: Viella, 2008.: str. 126–131. *** Rimac, Marko i Mladineo, Goran. Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine. Prvi dio: Donji kotar. Zadar: Državni arhiv u Zadru 2009.; drugi dio: Srednji kotar. Zadar: Državni arhiv u Zadru, 2011.*** Rimac, Marko Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. Godine. Treći dio: Gornji kotar. Zadar: Državni arhiv u Zadru, 2012.*** Soldo, Josip Ante. Grimanijev zakon: zakon dalmatinske krajine iz 1755/56. godine. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga : FF Press – Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta, 2005.