[0017] Općina Šibenik (12. st. – 1797.)

Signatura: HR–DAZD–17

Klasifikacija: A.1.2.4.

Naziv fonda: Općina/Komuna Šibenik

Vrijeme nastanka gradiva: 1455. – 1797. 1

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 148 kut., 23,9 d/m

Stvaratelj: Općina/Komuna Šibenik (Commune Sibenici)

POVIJEST STARATELJA GRADIVA

Vidi Dalmatinske općine/komune 1409.–1797.

Šibenik se spominje u povijesnim izvorima od 1066. godine kao jedno od uporišta ranosrednjovjekovne hrvatske države na Jadranu. Godine 1298. uz pomoć bribirskih knezova Šubića dobiva biskupiju i stječe civitet – pravni položaj grada. U 14. st. donosi statut. Pod Mletačkom Republikom je od 1322. do 1358. godine. Nakon Zadarskoga mira 1358. dolazi pod vlast hrvatsko–ugarskih kraljeva, razvija se trgovina i proizvodnja soli. Nakon prodaje Dalmacije Veneciji 1409. godine Šibenik se suprotstavio mletačkim trupama, ali nakon tri godine (1412.) priznaje mletačko vrhovništvo i ostaje pod Venecijom do pada Republike 1797. godine. U 15. st. grad doživljava gospodarski procvat, prvenstveno zbog proizvodnje i trgovine soli u zaleđu, ali i zbog razvijenoga poljodjelstva i trgovine. Od 16. st. ugrožavaju ga turske provale, no on i dalje održava trgovačke veze sa zaleđem te je u Šibeniku i turski predstavnik.

Šibenik je i u 16. st. trg za izvoz soli u hrvatske krajeve i Bosnu. Za Kandijskoga rata Turci su opsjedali Šibenik 1646. i 1647. godine. Grad je 1648. godine gotovo opustošila kuga. Međutim, iz zaleđa je trajno pristizalo novo stanovništvo koje se sklanjalo u grad i na otoke pred turskim navalama.

POVIJEST FONDA

Don Krsto Stošić u opisu arhivskoga gradiva nastaloga u Šibeniku, što se čuva u njegovoj ostavštini u Muzeju grada Šibenika, tvrdi kako su se spisi Općine Šibenik (Comune Sibenici) i spisi šibenskih bilježnika nalazili do 1839. najprije u zgradi Kotarskoga poglavarstva, a zatim u „staroj Općini“. Kasnije su bili smješteni u zgradu kod katedrale Sv. Jakova gdje je oko 20 svezaka potpuno sagnjilo od vlage. Krsto Stošić iznosi kako je on dozvolom Ministarstva odvajao neke spise kako ne bi bili spaljeni te ih prenio u Gradski muzej. On je izradio i popis notarskih spisa u 101 svesku. Od 1939. arhivsko gradivo je premješteno u potkrovlje nove općinske zgrade. On piše kako su neki spisi u dobrom, a neki u vrlo slabom stanju, tj. „pomiješani, često nesređeni, vlažni, a nekoji su se karbonizirali i ne mogu se otvarati“. U vrijeme Prve austrijske uprave Vlada je 1798. godine naredila da se sudski spisi prodaju za papir. Čini se da je tada uništena serija Volumi criminali. Preostalo gradivo ovog fonda je 1943. prebačeno u Zadar gdje je ukrcano u motorni jedrenjak „Laura“ i preko Rijeke prebačeno u Italiju. Temeljem Mirovnog ugovora s Italijom iz 1947. godine Italija je to gradivo morala vratiti natrag u postupku restitucije. Dana 29. siječnja 1949. parobrodom Istra iz Rijeke u Zadar je stiglo gradivo koje je prebačeno u Italiju 1943. godine a do tog trenutka se nije nalazilo u Zadru, dakle gradivo komuna Šibenik, Trogir i Kotor o čemu je direktor Državnog arhiva u Zadru Stjepan Antoljak izvijestio Ministarstvo za nauku u Beogradu (42/49).

Fond je u arhivističkoj obradi.

SADRŽAJ

Fond se sastoji od: Kneževe kancelarije (Cancellaria comitis), Velikog i Malog sudbenog dvora (Curia maior et minor), Fiskalne komore grada Šibenika (Camera fiscalis civitatis et districtus Sibenici). Spisi sadrže građanske i kaznene parnice, proglase, nagodbe. U spisima se nalaze vansudske nagodbe, zatim spisi Velikoga i Maloga dvora (Acta curiae maioris et minoris) te nekoliko svešćića Gradskoga vijeća (Libri consiliorum) ali samo za kasnije razdoblje (16. i 17. st.).

POPIS GRADIVA

1. Kneževa kancelarija

1.1. – Izvanredni poslovi, kut. 1-64

1.2. – Korespondencija, kut. 65 – 69

1.3. – Potvrde, dozvole i priznanice,kut. 70

1.4. – Kneževe naredbe i proglasi, kut. 71

2. Općinska kancelarija

2.1. Zapisnici Velikog i Malog vijeća, kut. 72,73

2.2. Oporuke, kut. 74

2.3. Inventari (Popisi imovine), kut. 75 – 81

3. Sudski poslovi

3.1. Građanske parnice, kut. 82 – 160

3.2. Kazneni postupci, kut. 161 – 164

3.3. Presude, kut.165 – 176

3.4. Sudski pozivi. kut. 177

3.5. Ostali sudski poslovi, kut. 178

KNEZOVI OPĆINE ŠIBENIK

1. Marin Moro 1505.–1508.

2. Antonio Canal 1509.–1512.

3. Gianfranco Miani 1509.–1512.

4. Antonio Corner 1503.–1505.

5. Paolo Marcello 1501.

6. Andrea Donado 1512.–1515.

7. Gianfrancesco Tajapiera 1515.–1518.

8. Alvise Pizzaman 1518.–1521.

9. Andrea Balastro 1521.–1523.

10. Bernardo Tajapiera 1523.–1526.

11. Benedetto Falier 1526.–1528.

12. Bernardo Balbi 1530.–1532.

13. Alvise Venier 1532.–1534.

14. Andrea Gritti 1534.–1537.

15. Gianfrancesco Segredo 1537.–1539.

16. Giacomo Boldù 1539.–1541.

17. Francesco Diedo 1541.–1543.

18. Francesco Coppo 1543.–1545.

19. Giovanni Alvise Venier 1545.–1547.

20. Piero Navager 1547.–1549.

21. Bernardo Pesaro 1549.–1551.

22. Vicenzo Priuli 1551.–1553.

23. Filippo Bragadin 1553.–1555.

24. Nicolo Dandolo 1557.–1559.

25. Paolo Marcello 1559.–1561.

26. Antonio Michiel 1561.–1563.

27. Marco Longo 1563.–1565.

28. Bernardo Contarini 1565.–1567.

29. Gianbattista Calbo 1567.–1569.

30. Antonio Cecco 1569.–1570.

31. Agostino Moro 1573.–1575.

32. Antonio Longo 1577.–1579.

33. Raimondo Gritti 1579.–1581.

34. Gianantonio Foscarini 1581.–1583.

35. Orsato Justiniani 1583.–1585.

36. Luca Falier 1585.–1587.

37. Alessandro Malipiero 1587.–1589.

38. Antonio Pesaro 1591.–1593.

39. Nicolo Bragadin 1593.–1595.

40. Vittore Delfin 1595.–1597.

41. Andrea Soranzo 1597.–1599.

42. Cristoforo Canal 1599.–1601.

43. Lodovico Baffo 1602.–1603.

44. Leonardo Justinian 1603.–1605.

45. Francesco Corner 1605.–1607.

46. Alvise Zorzi 1607.–1609.

47. Nicolo Marcello 1609.–1611.

48. Girolamo Lippamano 1611.–1613.

49. Alvise Rismondo 1613.–1615.

50. Ambrogio Corner 1615.–1617.

51. Piero Morosini 1617.–1620.

52. Vittorio Morosini 1620.–1622.

53. Zuane Priuli 1622.–1623.

54. Nicolò Loredan 1623.–1625.

55. Zuane Cicogna 1625.–1627.

56. Piero Michiel 1629.

57. Filippo Salamon 1629.

58. Lorenzo Donado 1629.–1630.

59. Piero Grimani 1627.–1629.

60. Domenico Baffo 1630.–1632.

61. Antonio Querini 1632.–1634.

62. Giacomo Corner 1634.–1636.

63. Francesco Querini 1634.–1636.

64. Girolamo Foscarini 1636.–1637.

65. Piero Corner 1637.–1639.

66.Vicenzo Emo 1639.–1641.

67. Francesco Venier 1641.–1643.

68. Nicolo Marcello di Zorzi 1643.–1646.

69. Tomasso Contarini 1646.–1647.

70. Gianbattista Benzon 1647.

71. Barbon Pesaro 1648.–1649.

72. Carlo Corner 1649.–1651.

73. Gianbattista Gabriel 1652.–1655.

74. Gianpaolo Foscarini 1656.–1658.

75. Zacaria Corner 1658.

76. Angelo Gabriel i Giovanni Semitecolo 1658.–1659.

77. Giovanni Pizzamano 1659.–1661.

78. Lodovico Brioni 1661.–1663.

79. Lucio Balbi 1663.–1664.

80. Andrea Bembo 1664.–1666.

81. Zorzi Barbaro 1666.–1669.

82. Angelo Emo 1669.–1671.

83. Marco Barbarigo 1671.–1673.

84. Alessandro Priuli 1673.–1675.

85. Gianpaolo Foscarini 1675.–1680.

86. Girolamo Priuli 1680.–1681.

87. Nicolo Cornaro 1681.–1683.

88. Gianbattista Contarini 1683.–1686.

89. Gianpaolo Foscarini 1686.–1688.

90. Carlo Donà 1688.–1689.

91. Alessandro Priuli 1689.–1691.

92. Marcantonio Trevisan 1691.–1693.

93. Gianbattista Bembo 1693.–1696.

94. Giacomo Zorzi 1696.–1698.

95. Paolo Trevisan 1698.–1700.

96. Domenico Querini 1700.–1702.

97. Girolamo Querini 1703.–1704.

98. Benedetto Giorgio Querini 1704.–1706.

99. Marcantonio Celsi 1706.–1708.

100. Polo Trevisan 1708.–1710.

101. Alvise Magno 1710.–1712.

102. Pietro Bembo 1712.–1714.

103. Zuanne Minio 1714.–1716.

104. Zuanne Balbi 1716.–1719.

105. Giulio Pasqualigo 1719.–1721.

106. Domenico Loredan 1721.–1723.

107. Antonio Priuli 1723.–1725.

108. Zorzi Muazzi 1725.–1727.

109. Iseppo Priuli 1727.–1729.

110. Anzolo Trevisan 1729.–1732.

111. Francesco Antonio Paruta 1732.–1734.

112. Marin Morosini 1734.–1736.

113. Marco Marini 1736.–1738.

114. Domenico Pasquqligo 1738.–1740.

115. Alvise Partecipazio Badoer 1740.–1742.

116. Roberto Valier 1742.–1744.

117. Nikolò Soranzo 1744.–1746.

118. Bartolomeo Trevisan 1746.–1748.

119. Vicenzo Foscarini 1748.–1750.

120. Alvise Bragadin 1750.–1752.

121. Pier Alvise Diedo 1752.–1755.

122. Giacomo Priuli 1757.–1759.

123. Antonio Orio 1759.–1761.

124. Gianfranco Pasqualigo 1761.–1763.

125. Constantino Falier 1763.–1765.

126. Giacomo Pasqualigo 1765.–1767.

127. Zuanne Cicogna 1767.–1769.

128. Matteo Pizzaman 1769.–1771.

129. Marco Contarini 1771.–1773.

130. Piero Maria Rizzi 1773.–1775.

131. Domenico Pizzamano 1777.–1779.

132. Carlo Constantini Querini 1779.–1781.

133. Marchio Foscarini 1781.–1783.

134. Francesco Bragadin 1783.–1785.

135. Antonio Donà 1785.–1787.

136. Camillo Benzon 1787.–1789.

137. Giovanni Maria Bembo 1789.–1791.

138. Zuanne Bragadin 1791.–1793.

139. Gianbattista Maria Semenzi 1793.–1795.

140. Gianfrancesco Corner 1795.–1797.

JEZIK/PISMO

Latinski; talijanski – mletački idiom; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar s popisom gradiva prema knezovima.

BIBLIOGRAFIJA

Knjiga statuta, reformacija i zakona grada Šibenika / preveo Zlatko Herkov. Šibenik: Muzej grada Šibenika, 1982. *** Galvani, Federico Antonio. Cariche civiche, Il nuovo cronista 5–6 (1896.): str. 200 – 225. *** Grubišić, Slavo. Šibenik kroz stoljeća. Šibenik 1974. *** Šibenik: Spomen zbornik o 900. obljetnici / urednik Slavo Grubišić. Šibenik: Muzej grada Šibenika, 1976.*** Kolanović, Josip. Izvori za povijest trgovine i pomorstva srednjovjekovnih dalmatinskih gradova s osobitim osvrtom na Šibenik (Contralitterae), Adriatica maraitima Zavoda JAZU u Zadru, 3 (1979): str. 63–150. *** Kolanović, Josip. Šibenik u kasnome srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga, 1995. *** Šibenski diplomatarij. Zbornik šibenskih isprava / priredili Josip Barbarić i Josip Kolanović. Šibenik: Muzej grada, 1986. *** Spisi kancelarije Fantina de cha de Pesaro 1441.–1443. / priredio Josip Kolanović. Šibenik: Muzej grada Šibenika, 1989. *** Stošić, Krsto. Sela šibenskog kotara. Šibenik, 1941.

  1. – 1979.