hr | en
facebook
Državni arhiv u Zadru
Zadar, R. Boškovića 1  |  dazd@dazd.hr
T: +385 23 211 530  |  F: +385 23 214 908

Važnost gradiva

Gradivo koje čuva Državni arhiv u Zadru od prvorazrednog je značenja za povijest Dalmacije od 10. stoljeća do 1918. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća u Arhiv je pohranjeno gradivo mletačke uprave (1409.-1797), prve austrijske uprave (1797.-1805.), francuske uprave (1806.-1813.) te druge austrijske uprave (1813.-1918.). Gradivo ovoga Arhiva izvor je za proučavanje društvenih, političkih i gospodarstvenih prilika u Dalmaciji te Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji u rasponu od srednjega vijeka do danas. Arhivsko gradivo za razdoblje od 1918. do 1943. godine, mada slabo sačuvano, pruža važne informacije o talijanskoj politici u Zadru i Dalmaciji koje je najprije okupacijom 1918. godine, a potom i Rapalskim ugovorom (1920.) bilo pod talijanskom upravom. Gradivo nastalo nakon 1944. godine odnosno povratka tih krajeva matici Hrvatskoj važno je za proučavanje prošlosti područja za koje je Arhiv teritorijalno nadležan u novom ustroju arhivskih ustanova osnovanih nakon 1945. godine.

Najstarije gradivo, nastalo od 918. do 1409. godine pisano je na latinskom jeziku, a od pisama prevladava kurzivna gotica, no zastupljene su beneventana i karolina. Gradivo do pada Mletačke Republike 1797. godine pisano je goticom i humanistikom na latinskome, ali i na jezičnom idiomu mletačke administracije. Zastupljeni su i spisi na osmanskome turskom jeziku pisani arapskim pismom. Od 1797. do 1918. godine u gradivu prevladava talijanski jezik, no znatno su zastupljeni francuski, njemački i hrvatski jezik. Spisi talijanske uprave (1918.-1943.) sastavljeni su isključivo na talijanskome, a za razdoblje od 1945. godine do danas na hrvatskom jeziku. Matične knjige rođenih, vjenčanih i mrtvih pisane su latinskim, hrvatskim i talijanskim jezikom, od pisama su zastupljene latinica, glagoljica, ćirilica i bosančica.

Cjelovit pregled arhivskoga gradiva pruža Pregled arhivskih fondova i zbirki, a od uobičajenih obavijesnih pomagala koriste se i analitički ili sumarni inventari, vodiči, regesta te popisi gradiva.

Arhivska knjižnica ima oko 50.000 svezaka knjiga i brošura, časopisa, novina, rukopisa i disertacija. Među njima valja istaknuti dvije inkunabule, knjige iz 16. i 17. stoljeća, prvotiske statuta dalmatinskih gradova, putopise po Dalmaciji, knjige povijesti Dalmacije, izdanja Matice dalmatinske, brojna djela tiskana u Zadru i ostalim dalmatinskim gradovima te nekoliko atlasa. Važnost Knjižnice za povijest Dalmacije ogleda se u bogato zastupljenoj literaturi za upravnu povijest, stenografskim bilješkama Carevinskog vijeća, Gospodske kuće i Dalmatinskoga sabora, kao i u izdanjima Statističke komisije i Bečke akademije te periodici u Dalmaciji iz 19. i 20. stoljeća.

radno vrijeme čitaonice

Čitaonica Državnog arhiva u Zadru otvorena je radnim danom od 8.30 do 14.00 sati i srijedom od 8.30 do 18.30 sati, osim od 1. srpnja do 31. kolovoza kada je otvorena kao i ostalim radnim danima. Isto se primjenjuje i u slučajevima kada je državni praznik (neradni dan) četvrtkom.

Narudžbe gradiva za rad srijedom popodne primaju se najkasnije istoga dana do 14.00 sati.

Čitaonica Arhiva Zadarske nadbiskupije otvorena je radnim danom od 8.00 do 14.30 sati.

rad sa strankama

Prijamni ured prima stranke radnim danom od 8.30 do 12.00 sati.

Sabirni centar Novalja prima stranke radnim danom od 8.30 do 14.00 sati.